Trojica braće iz Prijedora, skupa sa ocem, odlučili su pokrenuti porodični biznis. Započeli su sa uzgojem aronije, jer im se činila zanimljivom, potom su zasadili crnu ribizlu, borovnicu, a trenutno sade i crvenu ribizlu. Trenutno imaju 18 dunuma pod zasadom, a u budućnosti planiraju proširivati svoje plantaže vlastitim sadnicama.
Uzgoj aronije polagano postaje hit u našim krajevima. Većina poljoprivrednika opredjeljuje se za ovu biljku radi njenih ljekovitih svojstava, ali i zbog toga što nije zahtijevna za gajenje.
Prije nekoliko mjeseci pisali smo o Mustafi Sefiću iz Velike Kladuše, koji se također bavi uzgojem aronije, a sada smo otišli do Prijedora, do Plantaže Jakupović, gdje smo saznali točno proizvode te kako je nastala ideja o pokretanju biznisa.
Pored aronije, uzgajaju borovnicu i crnu ribizlu
Plantaža Jakupović nalazi se u mjestu Ćela kod Prijedora. Ideja o uspostavljanju plantaže nastala je još prije dvije i pol godine, kada su tri brata skupa sa svojim ocem razgovarali o pokretanju porodičnog biznisa, ali tako da u isti budu uključeni sva četvorica. Nakon razmatranja nekoliko opcija, najinteresantnija im se učinila ideja oko proizvodnje bobičastog voća. I tako je sve krenulo.
“U to vrijeme kao prva kultura koja nam se pokazala interesantnom je bila aronija, pa smo ofromili jednu malu plantažu na dva dunuma sa sadnim materijalom koji smo dobili od Federalnog ministarstva raseljenih osoba i izbjeglica“, započinje sa pričom naš sagovornik Idriz Jakupović.
Nakon što su zasadili aroniju, ova četvorka nije stala na tome, već su odlučili napraviti korak dalje i nabaviti crnu ribizlu, te su iste godine zasadili oko 1.200 sadnica crne ribizle na površini od oko šest dunuma.
“Trudili smo se da ispoštujemo sve agrotehničke mjere, a mnogo mi je pomoglo to što sam završio srednju poljoprivrednu školu u Prijedoru“, nastavlja s pričom domaćin Idriz.
Registrirali su poljoprivredno gospodarstvo
Trenutno, na plantaži Jakupović, zajedno rade dva starija brata Jasmin i Admir, otac Sead te naš sagovornik Idriz. Oni kažu da se međusobno nadopunjuju kada su u pitanju ideje i sprovođenje pojedinih aktivnosti. Idriz, kao najmlađi član domaćinstva najaktivniji je na poslovima, a registrirao je i OPG, budući da želi da njihove plantaže u budućnosti budu prepoznatljive u ovoj oblasti na širem prostoru.
Krenuli sa nepoznatim-aronija
Trenutno rade na zasadima crvene ribilzle
Na plantažama Jakupović trenutno je zasađeno oko šest dunuma aronije različite starosne dobi. Jakupovići ističu da su se za uzgoj aronije odlučili jer su mnogo čitali o pomenutoj biljci, odnosno o njenim plodovima i željeli su se dokazati na ovom polju, što su i uspjeli. Pored aronije, na svojim plantažama imaju zasade crne ribizle na oko 6 dunuma, borovnice na oko 3 dunuma, a trenutno su u poslovima zasada crvene ribizle, koja će također zauzeti površinu od 3 dunuma.
Kako dodaju, proizvodnjom aronije se bave već dvije i pol godine, kontinuirano proširuju asortiman i uspostavljaju plantaže koliko god je moguće bliže Europskim načinima plantažiranja.
“Svakako, ako se želimo baviti odgovorno sa ovim poslom, potrebno je uložiti mnogo truda i sredstava u prve dvije godine nakon sadnje, ali dobrom organizacijom i međusobnim uvažavanjem i angažiranjem do sada smo uspjeli napraviti moderne plantaže“, dodao je Idriz.
On je dalje rekao kako većinu poslova na plantažama obavljaju sami, gdje je upravo Idriz kao najmlađi član najviše angažiran, ali na poslovima oko pripreme zemljišta, sadnje, te berbe uzimaju ispomoć drugih dodatnih radnika.
Proizvode sok od aronije
Na plantaži Jakupović proizvode cijeđeni sok od aronije. Također, pored soka, ostatak od cijeđenja su sušili za čaj, iako pored hladno cijeđenog soka, od aronije je moguće proizvoditi džemove i čajeve.
“U suštini sve vrste bobičastog voća koje mi imamo na našim plantažama su vrlo pogodne, osim prodaje u svježem stanju, i za proizvodnju sokova, džemova ili čajeva”, rekao je Idriz.
On je također nadodao da su ove godine imali prvu manju berbu plodova crne ribizle. Od aronije su pravili cijeđeni sok, dok su ribizlu iskoristili za vlastite potrebe budući da je nije bilo u velikim količinima. Inače, kako Jakupovići kažu, sok od aronije je jako tražen na bh tržištu, a njegova cijena se kreće od 15 do 20 KM po litru. Želja Jakupovića je da zaokruže proces proizvodnje i da tržištu pored svježih proizvoda, ponude sokove, džemove i čajeve.
“Kao i kod svake proizvodnje, i ovdje je važno postići kvalitet i količinu, a tržište nije upitno“,, nastavlja Idriz.
Nesigurno tržište razlog zbog kojeg se ljudi ne žele baviti poljoprivredom
Na prostorima BiH postoji veliki broj domaćinstava kojima je bavljenje poljoprivredom osnovna djelatnost i predstavlja im siguran izvor zarade od koje žive. Međutim, veliki broj je onih koji se za bavljenje poljopirvredom bave kao sporednim poslom. Nekima to ide uspješnije, nekima nešto manje uspješnije. Zašto je to tako, pitali smo sagovornika Idriza.
“Osnovni razlog zbog čega se generalno izbjegava opredjeljenje za bavljenje poljoprivredom je prije svega nedostatak dovoljno kvalitetnog novca za početak samog biznisa, a zatim i nesigurno tržište proizvoda. Doduše, ovih dana u Prijedoru je počela sa radom i firma Agroholding koja se bavi proizvodnjom i preradom mesa, čime je već olakšano svima onima koji se bave proizvodnjom mesa. Očekujem da će se povećati broj domaćinstava koji se bave uzgojem tovnih junadi.“
Košenje trave i berba su najveći poslovi
Kada su u pitanju uzgoj aronije i ribizle, Jakupovići dodaju da njihovo podneblje odgovara ovim kulturama i da je prije svega, najvažnije kvalitetno zalijevanje, dok same biljke ne zahtijevaju neki poseban tretman zaštite. Prema tome, posebice nakon treće godine, najveći poslovi su košenje trave i berba. Borovnica je nešto zahtjevnija za uzgoj, ali Jakupovići su dokazali da i ova kultura može podnijeti ovo klimatsko podneblje.
Idriz ističe da konkurencija postoji, iako nema veliki broj onih koji se bave uzgojem bobičastog voća. A kada je u pitanju izlazak na veće tržište, kao što je ono Europsko, Idriz smatra da je potrebno imati dosta veće količine kvalitetnih proizvoda, kako od aronije, tako i drugog bobičastog voća, koje proizvode na svojim plantažama.
Svoje proizvode (zasada) plasiraju samo na području BiH
On je također dodao, da trenutno svoje proizvode prodaju samo na području BiH, ali da dosta njihovih kupaca živi i radi u inostranstvu, tako da njihov sok dospijeva i do mnogih drugih zemalja.
“Obzirom da nemamo vlastite pogone za proizvodnju sokova, džemova i čajeva, morat ćemo koristiti usluge drugih certificiranih prerađivača. Inače naše plantaže su nedavno posjetili i potencijalni kupci iz Turske, koji su se na licu mjesta uvjerili kako radimo, te izrazili oduševljenje“,izjavio je Idriz.
Pod zasadima imaju 18 dunuma zemljišta
Jakupovići trenutno broje ukupno 18 dunuma pod zasadima jagodičastog voća. Berba po pojedinim kuluturama počinje već u drugoj polovici juna i traje do kraja augusta. Prema Idrizovim riječima, najviše posla ima u toku prve dvije godine od plantažiranja, a nakon toga najveći posao je održavanje parcela i čišćenje korova oko sadnica. Kada se krene s berbom, potrebno se prije svega u kontinuitetu dobro organizirati.
Planiraju proširivati plantaže vlastitim sadnicama
Kada su u pitanju ciljevi na plantažama Jakupovića, njihova želja je da u budućnosti obezbijede: motokultivator sa priključcima, liniju za proizvodnju sokova, sušaru za voće i povrće, odnosno čajeve i liniju za proizvodnju džemova. Naravno, sve je to moguće sa dobrim prinosima, za koje Jakupovići ne sumnjaju da će izostati.
“Inače, na kraju želim istaknuti da smo jedan dio sadnica aronije dobili od FMROI, a drugi dio nabavljali od firme KalemProm iz Nove Topole. Sadnice crne ribizle smo nabavljali iz Velike Kladuše, a sadnice crvene ribizle putem firme Kupisadnice.ba, iz Lukavca. Našu proizvodnju prati izvrsni diplomirani inžinjer agronomije,Dalibor Patić iz Banja Luke. I na kraju, želim zaključiti; planiramo proširivati naše plantaže, ali korištenjem vlastitog sadnog materijala, jer smo mišljenja da uz pomoć našeg agronoma možemo za svoje potrebe u narednom periodu obezbijediti dovoljne količine sadnog materijala“, zaključio je Idriz.
Usput smo kontaktirali i Almu Semanić, jednu od stalnih kupaca sokova od aronije, sa plantaže Jakupović, koja kaže da porodicu Jakupović poznaje jako dugo, te smatra da su jako vrijedni i čestiti ljudi.
“Ambalaže su im prelijepo aranžirane, imaju čaj od aronije. Ma sve za čistku desetku“, izjavila je Alma.
Na pitanje o cijeni soka od aronije, Alma je dodala da je cijena u poređenju sa drugim mjestima, i uzimajući u obzir kvalitet soka, i više nego odlična. Za kraj je poručila, da vrlo rado svima preporučuje sok od aronije sa plantaže Jakupović jer je predobar.
Foto: Privatni arhiv Jakupovića
Autor: Adi Džaferović/agroklub.ba
