Predstavnici organizacija Saveza logoraša Bosne i Hercegovine, bivši logoraši i članovi njihovih porodica danas su, polaganjem cvijeća i molitvama za duše stradalih logoraša, obilježili 28. godišnjicu početka raspuštanja logora “Manjača” na planini Manjača kod Banjaluke, javlja Anadolu Agency (AA).

Obilježavanje je održano uz poštivanje epidemioloških mjera, a prisustvovao mu je mnogo manji broj građana nego prethodnih godina.

Mehmed Begić, predsjednik Skupštine Saveza logoraša BiH u ovom logoru proveo je 202 dana, u štali broj 3.

“Ovaj logor dokazuje da je u BiH, planiran, organizovan i proveden genocid jer ovo je poljoprivredno dobro JNA”, kaže Begić i navodi da su štale morali zvati paviljonima.

Istakao je da su kroz ovaj logor prošle hiljade logoraša, koji su trpili torturu, izgladnjivanje, a on je molio Boga da umre prije nego što poludi od gladi.

“Ime i prezime ovdje ništa nije značilo. Tek kada sam dobio broj 00201958 kojim me registrovao Međunarodni Crveni krst iz Ženeve onda sam imao nekakvu vrijednost. Do tada govorili su nam policajci da naš život vrijedi koliko i život crva”, kaže Begić.

Sadmir Alibegović, predsjednik Općinskog odbora Uduženja logoraša Sanski Most kazao je da su došli da bi se pomolili za duše ubijenih logoraša, ubijenih u tom logoru, kao i duše onih koji su ubijeni na putu do logora.

“Danas smo tu kako bi javnosti u našoj državi poručili da smo mi logoraši iako žrtve sposobni i spremni da pružimo ruku pomirenja, da halalimo i oprostimo onom ko nam bude tražio oprosta. I da poručimo da nikad i nikom se ne desi ovo što se nama desilo i da nikad i niko ne preživi ono što smo mi preživili ovdje u ovom logoru”, kazao je Alibegović.

Seid Omerović, predsjednik Saveza logoraša BiH rekao je da je krajnji momenat da se država adekvatno aktivira i da napokon usvoji zakon o pravima žrtava torture koji daje minimum zaštite ovoj populaciji.

Prema njegovim riječima u pitanju je populacija koja je već starija, u realnim zdravstvenim potrebama, ali isto tako i socijalnim. Naglasio je da je moguće poboljšati položaj logoraša kroz zakon o pravima žrtava torture, kao i kroz zakone o civilnim žrtvama.

“Mi ćemo istrajavati u njegovanju kulture sjećanja, ali ono što je jako bitno jeste proaktivno djelovanje stalna borba za istinu na istinu na ovim prostorima, Ništa drugo osim istine jer istina će izgraditi zdrav temelj za sve ostale članove društva”, rekao je Omerović i dodao da pravo pomirenje počinje kada shvatimo šta su stvarna dešavanja na ovim prostorima.

Naveo je da je logor Manjača jedan od 657 evidentiranih logora i mjesta zatočenja širom BiH što govori o obimu tih dešavanja.

U Savezu logoraša BiH navode da je ovaj logor formiran već 1991. godine na vojnom poligonu iznad Banjaluke, sa zadatkom zatvaranja i čuvanja zarobljenih hrvatskih stanovnika sa ratišta u Republici Hrvatskoj.

“Nakon početka agresije na Republiku Bosnu i Hercegovinu, ovaj logor je prenamijenjen za zatvaranje logoraša bošnjačke i hrvatske nacionalnosti iz okolnih opština Sanski Most, Ključ, Prijedor, Kotor Varoš, Doboj, Mrkonjić Grad, Šipovo, Banjaluka, a kroz logor je prošlo više od 5.000 logoraša koji su u tom logoru držani u štalama koje je prethodna JNA koristila za smještaj životinja za intendantske namjene”, navode iz Saveza.

Iako broj ubijenih u logoru nikad nije precizno utvrđen, u neposrednoj blizini poligona Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju je pronašao masovne grobnice gdje su tijela ubijenih skrivana od očiju javnosti. Prvo raspuštanje logora je bilo 14. novembra 1992. godine, kada je puštena veća grupa logoraša, dio je razmijenjen, dok je određen broj logoraša prebačen u logor Batković kod Bijeljine. Međutim, ubrzo nakon toga, usljed potreba, logor Manjača je ponovo formiran i nakon toga je bio u funkciji sve do 1996. godine.

“Pred MKSJ u Hagu, Sudom BiH, Županijskim sudovima u Splitu i Zagrebu, te Okružnim sudom u Banjaluci, za ratne zločine u logoru Manjača osuđeni su: Milomir Stakić 40 godina zatvora, Radoslav Brđanin 30 godina, Nikola Kovačević 12 godina, Mirko Graorac 15 godina, Dane Lukajić 6 godina, Željko Bulatović 11godina, Siniša Teodorović 8 godina i Zoran Gajić 6 godina zatvora”, podaci su Saveza logoraša BiH.

Video  mozete pogledati OVDJE
https://m.facebook.com/senudin.safic/videos/10215067288075370/

Text: Agencija Anadolija
Foto: Agencija Anadolija, M. Duratovic , S. Safic
Video: Senudin Safic