Biskup Komarica predvodio misu

Pred obnovljenom katoličkom crkvom “Sv. Petar i Pavle”, koja jedina svjedoči da je na širem prostoru na kojem se ona nalazi nekada bilo prijedorsko naselje Briševo, okupilo se danas stotinjak nekadašnjih žitelja da bi obilježili 25 godina od ubistva njihovih 68 sunarodnika.

Pripadnici Vojske Republike Srspke su 24. i 25. jula 1992. godine izvršili napad na Briševo. Nakon razaranja i ulaska u naselje za njegove žitelje uslijedio je pakao, pa su tako doživjeli istu sudbinu kao i žitelji šest naselja s bošnjačkom većinom, koja se kao i ovo naselje nalaze na lijevoj obali Sane.

“Ubijali su koga su htijeli bez ikakvog razloga, jer su sve bili civili, pošto nije bilo nikakvih naoružanih formacija osim njih. Poslije toga tjednima su pljačkali kuće i palili one koje su ostale”, izjavio je za AA Ivan Atlija, kojem je ubijeno više članova bliže i dalje porodice.

Među ubijenim stradalo je više kompletnih porodica. Najmlađi ubijeni stanovnik ovog naselja bio je četrnaestogodišnji Ervin Matanović, a najstariji Stipo Dimač koji je imao 81 godinu.

Atlija je rekao da je više stanovnika ovog naselja prošlo kroz mnoge srpske logore, od kojih mnogi nisu doživjeli kraj rata.

U svježem sjećanju su mu ostali i pregovori s političarima iz Banjaluke, koji su se odnosili na zahtijev stanovnika Briševa da napuste ovaj prostor.

“Ja sam im jasno rekao: Htjeli ste taj teritorij, imate ga. Zašto nas ubijate i mrcvarite, pustite nas da odemo”, kazao je on i dodao da su uz pomoć UNPROFOR-a do početka proljeća 1993. napustili ove prostore i sada žive u mnogim državama širom svijeta.

Naselje Briševo nekada je brojalo oko 400 stanovnika hrvatske nacionalnosti, a u njega se poslije rata niko nije vratio i samo je poneka kuća obnovljena.

Banjalučki biskup monsinjor Franjo Komarica danas je u crkvi predvodio misu posvećenu ubijenim žiteljima naselja.

“Uz 25. obljetnicu nesreće svjedoci smo da je izišla jedno vrlo dramatična knjiga sa znakovitim naslovom ‘Briševački mučenici’. Ovi ljudi u kršćanskom smislu su zaista podnijeli ugašenu smrt, ne mrzeći nikoga, nego praštajući. Oni u kršćanskom smislu mogu biti nazvani mučenicima, jer su ubijeni zato što su bili katolici, što su nastojali održavati duh evanđelja, nikome nisu bili krivi i to je dokazano sa svih strana”, izjavio je Komarica.

On je izrazio nadu da će sami Briševljani, grad Prijedor, njegovi stanovnici, predstavnici entitetskog i državnog nivoa, te predstavnici Hrvatske koji su obavezni da se brinu za Hrvate izvan Hrvatske, kao i predstavnici međunarodne zajednice, ubuduće više pažnje posvetiti obnovi porušenih kuća i izgradnji potrebne infrastrukture u spomen selu Briševo, gdje se dogodio najveći masakr nad Hrvatima Bosne i Hercegovine.

Poslije rata je na prostoru Briševa pronađeno 15 grobnica u kojima su bili posmrtni ostaci ubijenih, a za zločin počinjen nad njima do sada niko nije osumnjičen.

Na obilježavanju 25. godišnjice stradanja stanovnika Briševa nije bilo nijednog predstavnika Hrvata iz Vlade bh. entiteta Republika Srpska, a preživjeli Briševljani najviše zamjeraju predsjedavajućem Predsjedništva BiH Draganu Čoviću što do sada nikad nije posjetio njihovo stratište.

 

(Vijesti.ba / AA)