Hrastova Glavica: Obilježena 23. godišnjica od ubistva 124 logoraša

Na lokalitetu jame Hrastova glavica, u blizini sela Podvidača, petnaestak kilometara od Sanskog Mosta, danas je obilježena 23. godišnjica zločina u kojem su ubijena 124 logoraša bošnjačke i hrvatske nacionalnosti, javlja Anadolu Agency (AA).

Ovome događaju, u organizaciji Saveza logoraša u BiH, udruženja logoraša iz Sanskog Mosta, Prijedora i Kozarca, prisustvovali su članovi porodica ubijenih žrtava, predstavnici društveno političkog života te drugi građani.

„Na ovom mjestu je počinjen jedan od najstrašnijih zločina tokom agresije na Bosnu i Hercegovinu. Ono što boli jeste da za brojne zločine, pa tako i za ovaj, nema odgovornosti kreatora i naredbodavaca. Iza ovog zločina su stajale institucije tadašnje politike, jer ne može pojedinac izvesti 124 čovjeka, organizirati njihov prevoz do ovog mjesta i potom ih likvidirati na jedan brutalan način. Vrijeme je da počnemo javno govoriti o odgovornosti sistema za ove zločine“, istakao je predsjednik Saveza logoraša BiH, Jasmin Mešković, dodavši kako velika odgovornost leži i na onima koji su godinama prikrivali zločin.

Obilježavanju ovog događaja prisustvovao je i britanski novinar Ed Vulijami. Zahvaljujući njegovim izvještajima za britansku ITN televiziju u ljeto 1992. godine, svjetska javnost je upoznata sa strahotama prijedorskih logora Omarska, Keraterm i Trnopolje.

„Uvijek je tako nestvarno dolaziti poslije toliko vremena na ova mjesta. Raduje me što su možda naši izvještaji pomogli da se spase ljudski životi, ali sam žalostan što nismo uspjeli spasiti još više ljudi. Možda bi, da smo ranije otišli u Keraterm i Omarsku, ovi ljudi bili živi. Uvijek sam tužan kad na to pomislim“, rekao je Vulijami.

Prisutni na ovom događaju danas su se prisjetili imena ubijenih žrtava. Nosili su papire s njihovim imenima te položili ruže na spomen obilježje izgrađeno na tom mjestu prije nekoliko godina.

Na današnji dan, 1992. godine žrtve Hrastove glavice odvedene su iz prijedorskih logora Keraterm i Omarska prema Sanskom Mostu, kako bi navodno bili razmijenjeni za zarobljene srpske vojnike. Međutim, umjesto na razmjenu dovedeni su na nepristupačan teren, na lokalitet gdje se nalazi pomenuta prirodna jama čija dubina iznosi oko dvadesetak metara. Logoraši su poredani u redove, a potom su ih srpski vojnici po trojicu vezali žicom. U grupama su ih dovodili pred otvor jame čija širina iznosi tek nešto više od jednog metra, ubijani su metkom u glavu i potom su njihova tijela bacana u prirodni bezdan.

Anadolija