U Prijedoru se osmi put obilježava Dan bijelih traka uz manji broj učesnika zbog pandemije novog virusa korona, javlja reporterka Al Jazeere Ljiljana Smiljanić.
Dan bijelih traka podsjeća na 31. maj 1992. godine. Lokalne vlasti u Prijedoru predvođene Srpskom demokratskom strankom tada su naredile svim građanima nesrpske nacionalnosti da na kuće okače bijele plahte, a oko ruke da nose bijele trake.
Šetnjom centrom grada i polaganjem 102 ruže odaje se počast i za 102 ubijene djece u Prijedoru od 1992. do 1995. U istom periodu iz Prijedora je protjerano 53.000 Bošnjaka i Hrvata. Više od 30.000 ih je prošlo kroz logore Omarska, Keraterm i Trnopolje. Ubijeno je ukupno 3.176 civila.
Dan bijelih traka, 31. maj, danas je obilježen u Sarajevu na “Ajfelovom mostu“ u organizaciji Inicijative “Jer me se tiče“
Dan bijelih traka, 31. maj, danas je obilježen u Sarajevu na “Ajfelovom mostu“ u organizaciji Inicijative “Jer me se tiče“. Jedan od aktivista Adis Hukanović istakao je da su današnji skup organizovali pod sloganom “Za jednakost i pravo svih žrtava na sjećanje“, javlja Anadolija.
Dan bijelih traka se obilježava od 2012. godine u znak sjećanja na 31. maj 1992. kada je Krizni štab Opštine Prijedor primorao nesrpsko stanovništvo da svoje kuće i stanove označe bijelim zastavama, dok su oni koji su se kretali gradom bili primorani nositi bijelu traku oko ruke, prenosi Anadolija.
“Organizujemo obilježavanje sada već Međunarodnog dana bijelih traka. Dan bijelih traka je započeo s obilježavanjem 2012. godine, kada je porodicama žrtava u Prijedoru zabranjena komemoracija za ubijene žene i djecu. Kasnije je ta inicijativa prerasla u inicijativu roditelja ubijene djece za izgradnju spomenika u centru Prijedora. Danas smo tu u Sarajevu 2020. godine, kada se solidarišemo s roditeljima ubijene djece u Prijedoru i kada im na ovaj simboličan način pružamo podršku“, istakao je Hukanović.
Dodao je da je na “Ajfelovom mostu“ upriličen i performans po uzoru na performans koji je organizovan u Prijedoru 2015. godine.
Vijeće bošnjačke nacionalne manjine Grada Zagreba (VBNMGZ) u suradnji sa Zavičajnim klubom župe Stara Rijeka i okolica u spomen na žrtve zločina koji se dogodio u Prijedoru i dolini rijeke Sane 1992. godine obilježilo je Dan bijele trake u Zagrebu na Trgu bana Josipa Jelačića.
Na Trgu bana Jelačića okupilo se preko stotinu građana koji su bijelim trakama povezanim na rukama i dijeljenjem letaka prolaznicima po osmi put u Zagrebu obilježili Dan bijele trake i na taj način iskazali pijetet i solidarnost sa žrtvama zločina Prijedora i Sanske doline.
Zagreb, Hrvatska – 31. svibnja 2020:
Vijeće bošnjačke nacionalne manjine Grada Zagreba (VBNMGZ) u suradnji sa Zavičajnim klubom župe Stara Rijeka i okolica u spomen na žrtve zločina koji se dogodio u Prijedoru i dolini rijeke Sane 1992. godine obilježilo je Dan bijele trake u Zagrebu na Trgu bana Josipa Jelačića ( Stipe Majic – Anadolu Agency )
Simbolično obilježavanje
U znak sjećanja na progon i ubistvo 3.176 građana Prijedora i okoline, nekoliko organizacija predvođenih predstavnikom roditelja ubijene djece Prijedora Fikretom Bačićem, danas će obilježiti “Dan bijelih traka”, prenosi Fena.
Iako svake godine obilježavanju prisustvuje nekoliko hiljada članova porodica i prijatelja ubijenih te građana, Bačić je potvrdio za Fenu da im je zbog pandemije odobreno okupljanje do 50 osoba.
Istakao je da će u Prijedoru obilježavanju prisustvovati predstavnici organizacija “Kvart”, “Jer me se tiče”, “Oštra nula” te još nekoliko prijateljskih organizacija, a obilježavanje Dana bijelih trka najavljeno u Sarajevu, Kaknju, Tuzli, u Zagrebu te u Holandiji, Švedskoj, Norveškoj i Francuskoj.
Mostar
Bačić naglašava da će samo obilježavanje biti simbolično kao i svake godine, mirnom šetnjom i polaganjem cvijeća za 102 ubijene djece iz Prijedora, ali da je poruka koju žele poslati vrlo snažna, a to je ukazati svim institucijama, domaćim i međunarodnim, da vlasti Republike Srpske još uvijek diskriminiraju povratnike te da oni nemaju ista prava kao i građani srpske nacionalnosti.
Sarajevo
Istaći bijele čaršafe
“Nemamo pravo da postavimo spomen-obilježje našoj ubijenoj djeci, iako su oni izgradili desetine bez ikakvih argumenata ili dokaza”, istakao je.
Pozvao je sve institucije i ustanove da 31. maja na prozorima ili vozilima istaknu bijele čaršafe u znak solidarnosti s Prijedorčanima koji su 1992. godine morali nositi bijele trake na svojim rukavima i označavati svoja domaćinstva.
Predsjednik Regionalnog saveza udruženja logoraša Mirsad Duratović podsjetio je da su vlasti bosanskih Srba u Prijedoru 31. maja 1992. izdale naredbu putem lokalnog radija kojom se nesrpskom stanovništvu nalaže da obilježi svoje kuće bijelim zastavama ili čaršafima, te da pri izlasku iz kuća stave bijele trake oko rukava.
“Građani srpske nacionalnosti, pridružite se svojoj vojsci i policiji u potjeri za ovim ekstremistima. Ostali građani, muslimanske i hrvatske nacionalnosti, moraju na svoje kuće i stanove izvjesiti bijele zastave i na ruke staviti bijele trake. U protivnom, snosit će teške posljedice”, glasio je poziv na radiju.
Beč
Sistemsko odvođenje u logore
Istakao je da je prvi put nakon Drugog svjetskog rata naređeno da se na takav način obilježi jedna etnička zajednica koja je sistemski odvođena u logore Omarska, Trnopolje i Keraterm te ostale logore, odakle je vrlo malo njih živo izašlo.
Tuzla
Duratović je naglasio da su mnogi Prijedorčani koji su čuli poziv pronađeni u oktobru 2013. godine u selu Tomašica, najvećoj masovnoj grobnici koju svijet još nije vidio.
Prema zvaničnim informacijama iz udruženja žrtava, u Prijedoru je ubijeno 3.173 civila, dok je 31.000 ljudi bila zatočena u logorima u okolini Prijedora. Istraživačko dokumentacijski centar iz Sarajeva navodi da je od 1991. do 1995. u direktnim vojnim akcijama ubijeno ili nestalo 5.209 građana Prijedora, od toga 4.093 Bošnjaka, 898 Srba te 182 Hrvata.
Izvor: Agencije
