Tribina „Istinom i pravdom u bolju budućnost Prijedora i Bosne i Hercegovine“ održana je u Sarajevu u kompleksu Memorijalnog centra Kovači.
Po riječima jednog od govornika, Mirsada Duratovića iz Regionalnog saveza logoraša, osnovne poruke učesnika tribine vlastima Republike Srpske i lokalnim vlastima u Prijedoru su da ukinu sve oblike diskriminacije prema prijedorskim civilnim žrtvama rata. To podrazumijeva i da preživjeli mogu postavljati spomenike i memorijale iz pijeteta prema smrtno stradalim sugrađanima. Poruke institucijama Federacije i države Bosne i Hercegovine su da na svoj način doprinose zaštiti prava ovih osoba, prvenstveno bivših logoraša i povratnika.

Tribina je održana u znak sjećanja na stanovnike prijedorskog kraja, masovno ubijane i protjerane tokom proteklog rata u Bosni i Hercegovini. Organizirana je u formi historijskog časa za građane Sarajeva i učenike osnovnih i srednjih škola uoči godišnjice početka ratnog napada srpskih snaga na Bošnjake i Hrvate prijedorskog kraja.

Osim Mirsada Duratovića, govorili su prof Mujo Begić, šef bihaćkog ureda Instituta za nestale osobe BiH i Jasmin Medić iz Prijedora, sin jednog od stradalnika.

Tribinu je organizirao Kongres Bošnjaka svijeta zajedno s Udruženjem „1. Slavna – 111. Viteška brigada“, Regionalnim savezom udruženja logoraša regije Banja Luka i Fondom memorijala Kantona Sarajevo.

Organizatori podsjećaju da su 31. maja ratne 1992. godine, građani Srbi u Prijedoru pozvani putem lokalne radio stanice da se pridruže ‘svojoj vojsci i policiji u potrazi za ekstermistima’.

– Ostali građani, muslimanske i hrvatske nacionalnosti, moraju na svoje kuće i stanove izvjesiti bijele zastave i na ruke staviti bijele trake. U protivnom, snosit će teške posljedice – zaprijećeno je u toj poruci.


Tog dana je i zvanično počela kampanja sistematskog vršenja zločina, u kojoj su provedene masovne egzekucije, silovanja, otvarani koncentracioni logori, a konačni ishod zločinačkog pohoda bio protjerivanje, smrt i nestanak 94 posto Bošnjaka i Hrvata s područja opštine Prijedor.

Kroz koncetracione logore Omarska, Trnopolje i Keraterm prošle su desetine hiljada mučenika nad kojima su vršene masovne egzekucije, silovanja i razni drugi oblici tortura, zločina protiv čovječnosti. U Prijedoru su ubijena i 102 djeteta mlađa od 18 godina.

Udruženja preživjelih žrtava su 2012. godine pokrenula kampanju Dan bijelih traka kao globalni poziv na solidarnost sa žrtvama masovnih zločina u ovom kraju i širom svijeta kojima se uskraćuje pravo na sjećanje.

Ovom kampanjom je započelo obilježavanje 31. maja svake godine kao dana kad je prvi put nakon Drugog svjetskog rata, jedna grupa ljudi i fizički označena bijelim trakama, a potom istrijebljena na etničkoj osnovi.

(Vijesti.ba / FENA)