Zašto šute u Tužilaštvu BiH: Šejkovači se ni prići ne može

Na pitanja zbog čega tužilac Munib Halilović nije odobrio početak ekshumacije na lokalitetu Kazani, da li i samo Tužilaštvo BiH učestvuje u prikupljanju podataka vezanih za nestale, za čije se ostatke pretpostavlja da su bačeni u jamu Kazani, da li je tačan podatak kako je Tužilaštvu pao tender za izvođače radova na ekshumacijama u ovoj godini jer se nijedna firma nije prijavila, te da li su ih izvođači sa sarajevske deponije i iz Tomašice već tužili zbog neisplaćenog a urađenog posla, iz ove pravosudne institucije dobili smo sljedeći odgovor: Tužiteljstvo BiH ne može davati nikakav komentar na navedeni upit.

Zabranjen pristup
Predsjednik Udruženja logoraša Prijedor ‘92 Mirsad Duratović za Oslobođenje kaže kako su porodice iz ovog grada dobrim dijelom same finansirale dosadašnji dio ekshumacije u Tomašici.

– Po otvaranju grobnice samo jedan mali bager bio angažovan. Sa njime ni petina dosadašnjeg procesa ne bi završila. Dva veća bagera smo mi angažovali i oni rade po nalogu Tužilaštva. No, nije to jedini teret koji porodice podnose. Moraju finansirati dženaze, radove, a još malo ćemo, kako je krenulo, plaćati i doktore – vještake. Ako u Tužilaštvu već kažu da imaju dovoljno sredstava, zbog čega se onda sada angažuje mehanizacija Oružanih snaga BiH, pita se Duratović.

Prema njegovim riječima, nesređeni odnosi između Tužilaštva BiH i Instituta za nestale BiH doveli su do toga da za prve DNK nalaze iz Tomašice, koji su stigli krajem oktobra 2013, porodice saznaju tek u januaru.

– Kakva je onda razlika između njih i onih koji su godinama skrivali tu grobnicu? Hale gdje se drže posmrtni ostaci nemaju ni ventilacije. Bio sam neki dan u Sanskom Mostu i hali Šejkovača se ne može prići. Šta će tek biti na ljeto, pita se Duratović, te dodaje kako bi cijeli proces traženja nestalih stao da EU putem IPA fondova ne pomaže rad Tužilaštva.

Milan Mandić, predsjednik Udruženja nestalih sarajevsko-romanijske regije, podsjeća kako su Tužilaštvo i Institut ostali dužni firmama Kop-co i Bajo, angažovanim za ekshumaciju na sarajevskoj deponiji prošle godine, 300.000 KM.

– Plaćeno im je 140.000 maraka, a 160.000 koje se odnose na probno kopanje – nije. Tužilac Halilović je napisao kako nema potrebe za novom ekshumacijom na Kazanima, a znamo da je dosad urađen i to djelimično samo jedan nivo jame. Imaju još dvije etaže, a samo su tri tijela dosad identifikovana. Pretpostavljao sam da će biti problema, jer sada Tužilaštvo ne odobrava pristup deponiji ni porodicama nestalih ni istražiteljima. Obraćao sam se i Tužilaštvu i KJKP Rad, uzalud. Od četiri snimljene mikrolokacije na deponiji, tek se na jednoj počelo raditi, priča Mandić.

Dodaje i kako Tužilaštvo nikad nije dalo odgovor kako se tijelo čovjeka preminulog 1994. godine našlo na deponiji i to na dubini od 40 metara.

Država u državi
– Nikad nisam postavljao pitanje koga ćemo naći, jer je bitno da nađemo nestale. Pitali smo Tužilaštvo i da li su ispitali odakle je došla zemlja iz nasipa na Alipašinom Polju, jer je na tom mjestu tek u trećem kopanju nađeno tijelo Slobodana Odžakovića. Nikad nisam dobio odgovor. Zato nam Tužilaštvo na ekshumacije, umjesto postupajućih tužilaca, pošalje saradnike koji vrijeđaju članove porodica. A za to vrijeme, glavni tužilac kupuje dva automobila vrijedna po 115.000 maraka. Ko će se voziti u njima? Tužilaštvo je kod nas posebna država. Oni su broj jedan, a potom slijede izvršna i zakonodavna vlast. To nije dobro, zaključuje Mandić.

Podsjećamo, iz Instituta za nestale su nam kazali kako je po dolasku Gorana Salihovića na mjesto glavnog tužioca, Tužilaštvo preuzelo finansiranje procesa traženja nestalih, te da predstavnici Instituta nemaju ni uvid u način trošenja odobrenog novca.

Isplati se biti zločinac
Duratović napominje kako je nedavno izjavio i da je mreža podrške protiv ratnih zločina Suda u Haagu odavno izgubila svaki smisao.

– Za odbranu samo jednog optuženika iz Prijedora isplaćeno je 1,2 miliona dolara. Kupio je on firme, nekretnine, sada izlazi iz zatvora i to je njihov rezultat. Tako da nam više ne trebaju govoriti kako se zločin ne isplati, naglašava Duratović.