Amir Islamović (61) rođen je u Donjoj Ljubiji, gdje je završio osnovnu školu, srednju u Prijedoru. Oženjen je suprugom Željkom, živi i radi u Jönköpingu od 1998. godine, imaju tri sina i šestero unučadi.
Islamović je u Bosni i Hercegovini završio srednju školu, KV mehaničar, nakon odsluženja vojnog roka 1980. se zapošljava u RŽR “Ljubija”, gdje je radio na održavanju mašina do rata 1992, kada je dobio otkaz.
INTERES ZA MUZIKU OD MALIH NOGU?
– Baš tako, bio sam zainteresovan za muziku i folklor, bio član KUD “Kozara” iz Donje Ljubije, igrao folklor, svirao bubnjeve u “mladom” orkestru, a onda prelazim u KUD “Mladen Stojanović” iz Prijedora i tu igram folklor. Uporedo sam pohađao osnovnu muzičku školu u Prijedoru, odsjek za klarinet, kod nastavnika Saida Gašija. Od 1980. član sam prijedorske grupe “Coriandori”, bubnjar godinu dana, poslije prelazim u grupu “Corona”, u to vrijeme među poznatijima u Bosanskoj krajini, gdje sam bio 12 godina bubnjar i prvi vokal narodnih i starogradskih pjesama, sve do izbijanja rata.
SVIRAO I PRATIO POZNATE ESTRADNE ZVIJEZDE?
– Da, među ostalima: Miki Jevremović, Beba Selimović, Vasilija Radojičić, Zekerijah Đezić, Sinan Sakić, Doris Dragović, Haris Džinović, Šerif Konjević, Ana Bekuta…
U ŠVEDSKU SI DOŠAO APRILA 1993?
– Nakon pohađanja više kurseva dobijam 1996. stalni posao u struci, kao mehaničar. Želja da budem bliže porodici učinila je da sam preselio iz mjesta Timrå, gdje sam živio šest godina, u Jönköping, gdje prvo dobijam posao u struci, kasnije u fabrici dijamantskog alata Dimas. Kupuje je Husqvarna, gdje radim kao operator na CNC mašinama već 22 godine.
AKTIVAN U BH. UDRUŽENJU “JÖNKÖPING”?
– Tu se uključujem 2018, po nagovoru prijatelja i predsjednika udruženja Edina Glavaša, gdje me biraju u Odbor kao koordinatora za kulturu i vođu horske sekcije, a te 2018. godine osvajamo i prvo mjesto na regionalnoj i saveznoj smotri kulture. 2018. sam izabran u Odbor te preuzimam dužnost koordinatora za kulturu udruženja regije Jönköping, gdje osnivamo zajednički hor, kojim rukovodim.
NAZVALI STE GA “BOSANSKI HOR”?
– Cilj stvaranja zajedničkog hora je njegovo dizanje na viši nivo, omasovljavanje i dovođenje novih članova koji su zainteresovani za horsko pjevanje u udruženjima gdje ne postoje horovi, podizanje kvaliteta izvedbi kroz razmjenu iskustava, stvaranje reprezentativnog hora za našu regiju, za učešća na manifestacijama obilježavanja značajnih datuma, te pokazivanje modela rada i drugim sekcijama.
NI PANDEMIJA VAS NIJE SPRIJEČILA?
– Radili smo u kontinuitetu, digitalno i direktne probe. Počinjemo biti i hor na nivou Švedske. Najveći broj članova je iz: Värnama, Gislaveda, Jönköpinga i Gnosjöa, sada i Växjöa. Veliku podršku imamo i u Savezu bh. udruženja u Švedskoj i od predsjednika Kenana Jašarspahića.
ODBOR ZA KULTURU U SAVEZU BH. UDRUŽENJA U ŠVEDSKOJ?
– Izabran sam za koordinatora 2020. i moj rad i aktivnosti na tom polju su usmjereni ka što većoj međusobnoj saradnji naših bh. udruženja, razmjeni iskustava, omasovljenju, obrazovanju kako vodećih kadrova, tako i ostalih članova horskih sekcija (kroz razne kurseve u saradnji i sa našim i švedskim vođama horova i pedagoga za pjevanje), kroz učestale nastupe, sve u cilju podizanja kvaliteta i što bolje prezentacije, predstavljanja i promocije naše bh. tradicije, kulture, muzike i pjesme, posebno sevdalinke.
UGLAVNOM SE PREDSTAVLJAMO JEDNI DRUGIMA?
– Do sada smo uglavnom od velikih aktivnosti naših udruženja svake godine imali smotre školstva i kulture, prvo regionalne, potom saveznu, gdje većinom dolaze naši ljudi i predstavljamo jedni drugima ono što smo pripremali i vježbali tokom godine. Mislim da je vrijeme da se što češćim javnim nastupima predstavimo široj publici, posebno švedskoj, kroz naša učešća na manifestacijama koje oni organiziraju. Iz tih sam razloga stupio u kontakt i pohađao seminare (u Borås högskola) za voditelje horova koji su organizirali Šveđani i uspostavio kontakte. Imam jako dobru saradnju i to pokušavam prenijeti dalje i iskoristiti te resurse.
SEMINARI I USAVRŠAVANJE?
– Organizirali smo seminar u Värnamou 6. novembra 2021, predavač je bila švedska profesorica muzike i pjevanja, sa kojom svakako namjeravamo nastaviti saradnju. Član sam švedskog udruženja “Vođa horova” (Föreningen Sveriges Körledare), dobijam puno informacija koje mi pomažu u mom radu.
“BOSANSKI HOR” NA ZNAČAJNIM MANIFESTACIJAMA?
– Tako zovemo naš zajednički hor, koji je nedavno bio na festivalu horova u Boråsu, gdje je učestvovalo deset horova povodom obilježavanja 400 godina postojanja grada. Također smo učestvovali 13. novembra u Jönköpingu povodom obilježavanja 100. godišnjice demokratije i prava glasa žena u Jönköping regiji. Poslednji nastup našeg zajedničkog ili “Bosanskog hora” bio je u Gislavedu 27. novembra 2021. povodom centralne proslave obilježavanja Dana državnosti BiH, gdje su prisustvovali i ambasadorica BiH u Švedskoj Elvira Dilberivić i neke švedske zvanice, a u organizaciji Saveza bh. udruženja u Švedskoj, odnosno Bosanskohercegovačko-švedskog saveza žena u Švedskoj i NBV.
TAKVIH MANIFESTACIJA TREBA JOŠ VIŠE?
– Naravno, cilj je da ovakvih javnih nastupa imamo u budućnosti još više, svakako i omasovljene, te pozivam sve koji su zainteresovani za horsko pjevanje, ne samo iz Jönköpinga nego i iz drugih regija, da nam se pridruže.
“VEČE HORSKE PJESME” 11. DECEMBRA U JÖNKÖPINGU?
– To je već postala tradicionalna kulturna manifestacija, koja postoji od 2018. godine, bude predivno druženje članova bh. horova iz različitih mjesta u Švedskoj. Za naš ukupan rad, pa i ovu manifestaciju, imamo i razumijevanje i podršku, kako na regionalnom tako i na saveznom nivou. Pozivamo bh. horove i bh. udruženja da uveličaju i dođu na ovu kulturnu manifestaciju u Jönköpingu!
Tekst i foto : Fikret Tufek za BHRF
