Izmjene Zakona o prebivalištu – izmjene za etnički čistu RS

Koalicija organizacija civilnog društva “Prvi mart” najoštrije osuđuje prijedlog Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o prebivalištu i boravištu državljana Bosne i Hercegovine koji je jučer jednoglasno usvojen na sjednici Vijeća ministara. Predložene izmjene neposredno utječu na prava prognanih, ali i na prava povratnika, te u svojoj suštini imaju za cilj brisanje širokog kruga građana BiH iz evidencije za koju se vezuju brojna druga prava, od kojih je najbitnije pravo glasa.

Predložene izmjene najavljuju nove uslove o ustupanju ličnih podataka drugim zainteresiranim licima i organima, gdje praktično država može da trguje podacima, a istovremeno ograničava pristup informacijama za građane. Izmjene Zakona predviđaju udar na građane Bosne i Hercegovine u inostranstvu, gdje se nameće neprovediv proces prijave u diplomatsko-konzularnim predstavništvima, dok istovremeno tvrde da se iste ne odnose na izbjeglice, budući da je nejasno u kom se to onda registru danas vodi izbjeglička populacija.

Jasno je da ovaj segment ima za cilj brisanje što većeg broja državljana BiH u dijaspori iz evidencije prebivališta, čime bi im se onemogućio pristup Općim izborima, posebno imajući u vidu da se biračko pravo vezuje za prijavljeno prebivalište u Bosni i Hercegovini. Istovremeno, u Bosni i Hercegovini lokalne policijske stanice ostaju neposredno nadležne za provjeru boravka, koje su i do sada pogrešno tumačile Zakon u njegovoj primjeni. Naime, po prijavi prebivališta u Srebrenici, od lica je tražen pravni osnov prijave, što je i dostavljeno, premda tek sa ovim izmjenama organ ima pravo zatražiti dokument ove vrste, a MUP RS-a je dalje tumačio da ima pravo vršiti “terenske provjere” po osnovu kojih je poništavao prebivališta. 

Osnovni sud u Srebrenici i Okružni sud u Bijeljini su pravilno tumačili normu kada su obustavili prekršajne postupke koji su pokrenuti od strane PS Srebrenica za navodno “fiktivno prijavljene građane”. Međutim, MUP RS-a i policijski službenici su nastavili sa praksom nepravilnog tumačenja materijalnog prava, te se ovim zakonom ta do sada nezakonita praksa legalizira.

Izmjena člana 8., koja uvodi pravni osnov prijave, ignorira član 20., te mogućnost olakšane procedure prijave povratnika i stavlja poziciju prijave povratnika kao prijavu bez pravnog osnova. Insistiramo od zastupnika u Parlamentarnoj skupštini, da traže uključivanje olakšanog postupka za povratnike iz člana 20., 21. i 22., te da se isto naglasi i posebno naznači u članu 8. u okviru izuzetaka pri prijavi prebivališta.

Konačno, izmjene predviđaju punu reviziju, koja će prvo udariti na bh. građane u inostranstvu, a zatim i raseljena lica koja su se prijavila na adresu prijeratnog stanovanja, budući da je isto obaveza za ostvarivanje pomoći za obnovu kuća. Zatim će revizija krenuti i prema povratnicima koji su ranije prijavili prebivališta kada nije tražena dalja dokumentacija, gdje bi u reviziji mogli biti izbrisani sa spiskova. Svi oni koji budu izvan zemlje neće moći pravovremeno reagirati na eventualna poništenja i rezultate istraga.

Ne treba zaboraviti ni to da će uputstvo za provjeru ispunjenosti uslova  donijeti direktor Agencije za identifikaciona dokumenta, evidenciju i razmjenu podataka Bosne i Hercegovine, dok će provedbu vršiti MUP RS-a koji institucionalno diskriminirana povratničku populaciju, što je praktično sudski dokazano u poništenjima prebivališta u Srebrenici. 

Tražimo uklanjanje predložene revizije, budući da institucije nisu spremne da je provedu bez diskriminacije, uvođenje izuzetka olakšanog postupka za povratnike u član 8. pri prijavi prebivališta, te da se svi dodatni podzakonski akti u sklopu ovog Zakona donose pod većim stepenom institucionalne kontrole. Konačno, od zastupnika tražimo da u komisijskoj fazi iniciraju održavanje javne rasprave na kojoj bi svim zainteresiranim dala priliku da raspravljaju o ovoj temi.

Krajnje implikacije predloženih izmjena jesu oduzimanje biračkog prava za najmanje osam stotina hiljada državljana BiH koji privremeno borave u inostranstvu, davanje diskrecionih ovlasti lokalnim organima MUP-a da odluči koji državljanin živi, a koji ne živi u BiH, suspenduju provedbu Aneksa 7 i vlasti u entitetu RS daju instrument za zakonito provođenje politike administrativnog etničkog čišćenja koju sada provode nezakonito. 

Oni koji su glasali za predložene izmjene Zakona o prebivalištu moraju znati da su ovim omogućili politici koja saslušava porodice ubijenih u Srebrenici u julu 1995. godine da prisvoji 49 posto teritorije Bosne i Hercegovine i uspije u nakanama u kojima nije uspjela ni 1992. godine. Ako predložene izmjene budu usvojene u Parlamentu BiH, narod ove zemlje mora da zna da je svaka ruka podignuta za usvajanje ovog zakona ruka podignuta za pucanj u leđa države Bosne i Hercegovine.