prijedor-skusptina

Ko je krivac za loše stanje povratnika i razjedinjenost u politici borbe za prava Bošnjaka u Prijedoru?

Pise: Fahrudin  Vojic/ Al Jazeera

Prijedor, nekada industrijski grad pun života, multikulture i antifašističkog naslijeđa, danas je grad sa teretom ratne prošlosti, lošeg ekonomskog stanja i nesređenih međuljudskih odnosa. Ko je krivac za loše stanje povratnika i razjedinjenost u politici borbe za prava Bošnjaka u Prijedoru, razgovarali smo sa predstavnicima četiri bošnjačke stranke koje su učestvovale na proteklim lokalnim izborima u ovom gradu.

Slaba svijest i loš zakon

“Suština problema nije u broju političkih subjekata koji učestvuju na izborima, nego u odgovornosti građana i shvatanju koliko je važno izići na izbore i glasati”, ističe Ernest Badnjević, predsjednik Gradskog odbora SDP Prijedor.

Kaže kako problem sve manje izlaznosti na izborima predstavlja ključni faktor loše slike i stanja povratnika na području Prijedora: “Kada bi se svijest Bošnjaka o potrebi učešća u izbornom procesu, pogotovo onih koji trenutno žive i rade u dijaspori, podigla na viši nivo onda bi se i stanje značajno promijenilo nabolje, pa i ukupan položaj u svakom smislu.”

Veći broj odbornika u skupštinskim klupama znači i veći broj rukovodećih kadrova u samoj lokalnoj zajednici, javnim preduzećima, ustanovama, značajnijoj političkoj snazi i mogućnosti nametanja rješavanja gorućih problema, te uticaja na njihovo rješavanja, i to ne povremeno, nego kontinuirano i svakodnevno.

“Dakle, odgovor na ovo pitanje bi glasio da Bošnjaci u Skupštini grada Prijedora sa ovim brojem glasača i glasova ne mogu imati više od pet odbornika, bez obzira koliko bilo političkih subjekata, jer činjenica je da se svakog izbornog ciklusa ukupan broj onih koji glasaju značajno smanjuje”, kaže Badnjević.

Ajdin Mešić, predsjednik Mjesnog odbora Grad, dijeli slično mišljenje kao i njegov kolega Badnjević iz SDP-a.

“Zbog sve manjeg interesa za glasanjem, kako od strane ljudi koji žive u Prijedoru, tako i onih koji žive u dijaspori, na izborima se ostvaruju sve slabiji rezultati. Narod je izgubio povjerenje u političare koji bi trebali biti njihovi predstavnici. Situaciju dodatno komplicira to što se nakon svakih izbora pojavi nova stranka. A sve te nove stranke koje su nastale iz postojećih stranka usitnjavaju glasačko tijelo koje je već ionako malo. Prijedorske stranke koje imaju slične ciljeve i zajednički interes, trebale bi se fokusirati na međusobnu saradnju umjesto na razjedinjavanje”, ističe Mešić

Duratović (DF) smatra da niti jedna stranka za sebe ne može reći kako je baš ona najbolji predstavnik Bošnjaka u RS-u, jer da jeste, kaže, dobila bi većinu glasova, dok za slab odziv birača a samim time i slabe izborne rezultate bošnjačkih stranaka, Duratović krivi loš izborni zakon.

“Ako uzmemo u obzir da u Prijedoru preko 20.000 Bošnjaka nije glasalo, onda niti jedna stranka, po izbornom rezultatu, ne može za sebe reći da je ona njihov najbolji predstavnik. Razloga za ovoliki broj Bošnjaka koji nisu glasali ima više, a kao glavni razlog ja vidim izborni zakon BiH koji je propisao komplicirane procedure za ostvarivanje glasačkog prava naših sugrađana koji žive u dijaspori.”

Centrale diktiraju

Elvedin Hamzić, predsjednik Gradskog odbora Stranke za BiH u Prijedoru i delegat u Vijeću naroda u RS-u, od početka je bio aktivni učesnik u kreiranju koalicije Prvi mart. On ističe kako je prisutna velika razjedinjenost među bošnjačkim strankama, a uzrok toga su, kaže, lični interesi koji se stavljaju iznad vitalnih.

„Stranka za BIH je na proteklim izborima uglavnom išla s nekim u koaliciju. Mi ovdje nismo htjeli da idemo u koaliciju iako smo je prvi zagovorali. Nama je ponuđeno mjesto za samo jednog kandidata, dok su drugi uzimali većinu mjesta od ukupno deset sa koliko bi koalicija izašla na izbore“, kaže Hamzić

Mirsad Duratović, predsjednik GO Demokratska fronta Prijedor, kaže da nije jedina povratnička zajednica u kojoj je evidentan problem razjedinjenosti bošnjačkih političkih subjekata. Ističe da je u proteklih nekoliko izbornih godina postojala inicijativa za koalicije stranaka ali sve to nije rezultiralo povećanjem broja bošnjačkih predstavnika, kako na lokalnom tako i na entitetskom nivou.

“U proteklih nekoliko izbornih ciklusa postojale su inicijative i koalicije stranaka ali sve to nije rezultiralo povećanjem broja bošnjačkih predstavnika kako na lokalnom tako i na entitetskom nivou. Problem bošnjačkih stranaka na lokalnom nivou je taj što se odnosi između bošnjačkih stranaka iz Federacije prelijevaju na odnose istih tih stranaka u Republici Srpskoj. To stvara prepreke za formiranje predizbornih ali i postizbornih koalicija. Zastupam stav da se odnosi između bošnjačkih stranaka u RS-u trebaju formirati nevezano za Federaciju BiH i da centrale stranaka ne trebaju određivati lokalnom nivou uslove za ulazak u koaliciju. Ljudi na lokalnom nivou najbolje znaju potrebu za zajedničkim djelovanjem, ali se uglavnom ne mogu izboriti sa centralama stranaka kada je to u pitanju”, ističe Duratović.

Sjesti i razgovarati

Iako u Stranci za BiH, DF-u i SDA-u tvrde kako je SDP odbio bilo kakav razgovor o koaliciji bošnjačkih stranka prije zadnjih lokalnih izbora, iz ove stranke ističu kako su oni uvijek spremni za razgovore i dogovore, ali pod određenim uslovima.

U tom kontekstu Ernest Badnjević, predsjednik Gradskog odbora SDP-a kaže da, ako svi ne shvate činjenicu da položaj Bošnjaka, ali i svih ostalih, određuje broj datih glasova određenoj političkoj stranci ili strankama, a ne političke stranke koje glasove dobijaju iz srpskog biračkog tijela, Bošnjaci u Prijedoru će opet biti na istom.

“Mi ćemo u narednom periodu razgovarati sa svim strankama o modalitetima koji građanima mogu pružiti bolju šansu za kvalitetniji život, ali nećemo ići ni s kim i po svaku cijenu. Svaki budući odnos mora biti zasnovan na uzajamnom poštovanju, uvažavanju, bez omalovažavanja onog drugog. Moramo da nađemo način da dopremo do birača mnogo prije izbora, da objasnimo svakom pojedinačno važnost čina glasanja i procenat izlaznosti podignemo sa 20 posto na 60-70 posto, odnosno da broj od 6.400 podignemo barem na 20.000 onih koji su glasali”, kaže Badnjević.

Hamzić (SBiH) tvrdi da oni u Stranci za BiH nemaju dilema kada je jedinstvo i zajedničko djelovanje u cilju opstanka i prosperiteta bošnjačkog naroda na području Prijedora. Međutim, ističe da se to može postići isključivo dogovorom i odstupanjem od ličnih, u korist zajednički interesa.

„Što se tiče nas u SBiH kako vrha stranke tako i nas ovdje, generalno mi smo za jedinstvo bošnjačkih stranaka i ono je nužna potreba. Jednostavno, morali bi pronaći neko rješenje i modul prevazilaženja naših pojedinačnih interesa i okupiti se oko nekog generalnog interesa za sve. Politika je nešto drugo, a interesi su nešto sasvim drugo. Evo, u kontekstu općih izbora koji dolaze 2018. godine, svi dobro znamo da jedna stranka ovdje u Prijedoru, nema nikakve šanse da ide sama. Mi imamo oko 6.000 glasača, i to sve skupa sa dijasporom, i to sve četiri stranke, ako ne budemo svi zajedno išli onda će naša izborna jedinica izgubiti mjesto u Narodnoj skupštini. Ako budemo sjeli i dogovorili se, Bošnjaci Prijedora će opstati i ostati, a to je sad sve stvar politike“, kaže Hamzić.

Mešić (SDA) smatra da se stranke mogu ujediniti u neku vrstu koalicije, ali sa novim, mlađim i obrazovanim kadrovima koji bi dobili priliku da se dokažu i da oni sami naprave promjenu. U prilog tome on navodi činjenicu da samo mladi znaju u kakvom je stanju njihov grad i društvo.

“Ljudi koji su već deceniju i pol na političkoj sceni Prijedora, trebaju shvatiti da je njihovo vrijeme prošlo. Ima li su priliku da naprave nešto, a nisu uradili ništa. Prijedor, kao i mnogi drugi slični gradovi, ima problem sa migracijama stanovništva, posebno mladih, jer svi građani Prijedora, bez obzira na nacionalnu pripadnost, žive slične probleme i izazove. Na nama je da napravimo moguć suživot, jer moramo biti svjesni da smo živjeli jedni sa drugima i živjet ćemo jedni sa drugima”, kaže Mešić.

Da li će bošnjački politički lideri u Prijedoru uspjeti prevazići lične interese i animozitete, saznaćemo nakon narednih izbora, koji nisu tako daleko.