Društvo, Ratni zločin, Život

PRIJEDORSKI GRADONAČELNIK NE ŽELI RAZGOVARATI O IZGRADNJI SPOMENIKA ZA UBIJENU DJECU PRIJEDORA

Danu kojeg se prijedorski Bošnjaci i Hrvati ne rado sjećaju prethodilo je nasilno preuzimanje vlasti, granatiranje Kozarca i Hambarina, hapšenja prijedorskih intelektualaca, streljanje najmanje 25 civila u Partizanskoj ulici, kao i otvaranje logora Omarska, Keraterm i Trnopolje. Iz Inicijativa Jer me se tiče koja je danas na centralnom gradskom trgu organizovala obilježavanje Dana bijelih traka u Prijedoru, ističu da je to podsjećanje na 31.maj 1992.godine kada je Krizni štab opštine Prijedor primorao nesrpsko stanovništvo da svoje kuće i stanove označe bijelim zastavama, a ukoliko se kreću gradom da nose bijelu traku oko ruke.

Također se podsjeća da su prijedorske bijele trake utvrđene kao činjenica u više sudskih procesa za ratne zločine, od prve presude u Haškom tribunal u predmetu protiv Duška Tadiću, do presuda političkom i vojnom vrhu Republike Srpske, uključujući Radovana Karadžića i Ratka Mladića. “U Prijedoru je ubijeno 102 djece zato što je njihova smrt bila nevidljiva u ovom gradu”, rekao je ispred Inicijative “Jer me se tiče”, Nemanja Tubović. Glavni sadržaj i ovogodišnjeg obilježavanja Dana bijelih traka u Prijedoru je bilo polaganje 102 ruže sa imenima ubijene prijedorske djece.

Kada je riječ o podizanju spomen obilježja ubijenoj djeci Prijedora, više je nego očigledno da aktuelna vlast u ovom gradu, na čelu sa gradonačelnikom Slobodanom Javorom, ne pokazuje dovoljno razumijevanja.
To je naglasio i Fikret Bačić predstavnik porodica ubijene djece Prijedora i da aktuelni gradonačelnik Slobodan Javor izbjegava nastavak pregovora oko izgradnje spomenika. Podsjećamo da je jučer u Prijedoru obilježen “Dan odbrane grada”.


O tome kako se branio grad 30. maja 1992. godine govori i streljanje civila u Partizanskoj ulici.
Tog dana 1992.godine u vremenu od 5:45 do 8:00 sati, pripadnici 43. prijedorske brigade VRS i drugih vojno policijskih snaga streljali su najmanje 25 civila. Među ubijenim su bila i dva maloljetnika i jedna žena. Za zločine u Prijedoru nad građanima nesrpske nacionalnsoti u period 1992.-1995. godina, pravosnažno je osuđeno 65 ratnih zločinaca, a sudski postupci su u toku protiv 28 lica.
O suočavanju s tamnom prošlošću u grada podno Kozare, gdje je ubijeno 3176 građana nesrpske nacionalnosti, od čega 102 djece i 256 žena, ni traga ni glasa.


Senudin Safic / MojPrijedor.com