kontejner(1)
Talas demonstracija zahvatio je Bosnu i Hercegovinu. Nakon Sarajeva javno iskazivanje nezadovoljstva funkcioniranjem vlasti premješta se ka Banja Luci, Mostaru, Zenici.. Protesti su počeli zbog neodgovornosti predstavnika vlasti da konačno donesu Zakon o matičnom broju, no prošireni su i brojnim drugim zahtjevima za boljim funkcioniranjem vlasti. 

Činjenica da se izlazak u inostranstvo zbog liječenja tromjesečne Belmine Ibrišević, morao iznuditi protestima, najilustrativnije je svjedočanstvo, tvrdi na svom blogu sociolog Enes Ratkušić, morbidne bezosjećajnosti predstavnika vlasti, koji i de facto i de jure nemaju svijest o vlastitom poslanju, svijest da su zapravo ništa drugo do servis za rješavanje problema građana.

Sarajevski demonstranti su uspjeli probuditi uspavanu javnost koja je oštricu društvene kritike i građanski otpor svela na stavove na facebooku. Sada je taj sindrom, kako kaže Ratkušić, „konstruktivne letargije“ konačno razbijen izlaskom na ulice i trgove.

Duboka politička kriza, loša ekonomija, spora konsolidacija tržišta u odnosu na zemlje iz okruženja, samo su neke od odlika današnje BiH. Zbog dubokih podjela i sve kompliciranije političke krize BiH slabo napreduje u približavanju članstvu EU-a.

Pesimizam ovakvim stanjen obznanjen je i nedavnim izvještajem Evropske komisije u kojem, između ostalog stoji: “EU ne očekuje da će se kriza u Federaciji BiH brzo riješiti”, te ad EK sumnja u neke pozitivnije promjene od nove Vlade Republike Srpske predvođene novom predsjednicom Željkom Cvijanović.

„Situacija u Bosni i Hercegovini je dramatična. Svjedoci smo možda najbitnijeg historijskog momenta u našoj domovini nakon posljednjeg rata. Ono čega se plašim je zloupotreba nezadovoljne mase koju je vrlo lako izmanipulisati. To joj je i osnovna karakteristika”, kaže Sudbin Musić, povratnik u Prijedor i nevladin aktivista.

”Tužan sam jer se u mojoj domovini situacija čiji smo svjedoci, taj bunt ogorčenog građanina, odvija u dva paralelna pravca iako s istom motivacijom ali suprotnih ciljeva. Studenti u Banjaluci su bili jasni. Poruka Sarajevu jedne nove generacije mladih ljudi djeluje deprimirajuće. Uzalud su pokušaji ljudi ispred parlamenta da ublaže njen značaj i težinu skandiranjem ćirilicnim transparentima pristiglim iz Banjaluke. Činjenica je da studenti najvećeg univerziteta u RS demonstriraju sa željom da RS učine boljom, svojom ”slobodnom teritorijom”. Na scenu u manjem BiH entitetu je stupio jedan novi pokret.“

 

Zanimljivo, na izlazak na ulice ljudi se nisu odlučili zbog loše ekonomske situacije, nego zbog zakona koji djeci onemogućava izdavanje dokumenata. Kada je o ekonomiji riječ, u BiH je u prošloj godini zabilježen i pad kod bruto društvenog proizvoda koji je u 2012. godini pao za 0,5 posto, za razliku od 2011. godine kada je unatoč globalnoj ekonomskoj krizi rastao za jedan posto.

 

Posebni povjernik EU-a za proširenje Štefan Fuele nedavno je stanje u BiH opisao jako lošim, ne dajući ni okvirni rok do kad bi BiH mogla konačno postati punopravna članica EU-a.

 

”Blokada BiH, politička, ekonomska, društvena, ideološka leži u šizofrenoj dvoličnoj strukturi zemlje. Federalna vlast bi se najradije samoukinula, što praktički, što ideološki. Vlast, pak u RS živi mitomansku sliku nekog otcjepljenja i samostalnog života u naci-Pijemontu, koji je, opet čista fatamorgana”, smatra Dragan Bursać, analitičar i novinar iz Banja Luke.

Podaci po korupciji su još viže poražavajući. Naime, istraživanja Ureda UN za borbu protiv droge i kriminala (UNODC) otkrila su da je najkorumpiranija zemlja na jugoistoku Evrope BiH gdje je postotak korumpiranosti iznosi 20,7 posto. Najkorumpiraniji su liječnici, kojima je čak 57 posto stanovnika obuhvaćenih istraživanjem dalo mito.

Stanovnici BiH prosječno daju mito u iznosu 112 eura, a ta se cifra izdvoji 5,4 puta godišnje. Bosna i Hercegovina godišnje zbog korupcije izgubi blizu 500 miliona eura Neslavnoj statistici korupcije u zdravstvu ili obrazovanju pridružio se i onaj oblik protiv koga se i najteže boriti – politička korupcija. Od namještanja poslova, tendera, utjecaja na sve sfere društva, uključujući i pravosuđe, politika dirigira i zakonima, koji, kakvi su sada, pogoduju tek legalizaciji prljavih poslova.

Jedna od oblasti u kojoj politika vedri i oblači, a u kojoj se najjasnije primijeti korupcija, jesu javne nabavke. Tako je 166 ugovora vrijednih najmanje 13,7 miliona KM otišlo u džepove 20 firmi djelimično ili potpuno u vlasništvu raznih bh. funkcionera kroz ugovore s javnim preduzećima ili institucijama.

”BiH je kao što možemo vidjeti pred potpunim kolapsom. Nosioci vlasti su se pokazali potpuno nesposobnim i nezainteresovanim za rješavanje najosnovnijih problema građana, institucije su blokirali sitnim partijskim interesima, a sve pod krinkom „vitalnih nacionalnih interesa“”, kaže Ivana Korajlić iz Transparency Internationala.

”Uporno se ponavlja priča kako nam ne treba OHR i međunarodna zajednica da se miješaju u naše odluke, a pokazalo se da nam je vlast nesposbna da sama donosi odgovorne odluke, već nam i dalje treba policajac sa strane koji će prelomiti u zadnjem času. Na sve to, nezadovoljstvo građana koje je kulminiralo na sve strane se nastoji predstaviti kao međunacionalni sukob ili kao pokazatelj da „Sarajevo nije sigurno“ (šta god to značilo) jer je uvijek lakše podignuti međuetničke tenzije i huškati na sukobe, tako odvraćajući pažnju od stvarnih problema, nego preuzeti odgovornost za neodgovornost u donošenju odluka, funkcionisanju institucija i ovolike dugove koji su došli na naplatu.”

Za razliku od proteklih godina, međunarodna se zajednica, barem ne otvoreno, ne miješa u funkcioniranje vlasti. Posljednji takav primjer je sjednica PIC-a kada je odlučeno da Valentin Inzko neće nametnuti zakon o JMBG. Inzko je pojasnio da je PIC zaključio da nadležne državne vlasti trebaju pod hitno pronaći rješenje za ovaj zakon na državnom nivou.

“Međunarodna zajednica se ponaša, kao Zoran Lilić. Za one sa pamćenjem akvarijumske ribice, to je bio prvi čovjek Slobodana Miloševića koji mu je pravno bio nadređen i imao je jednu jedinu ulogu- da se ne petlja u svoj posao. Tako otprilike i zvuči izjava Valentina Incka, koji se naprvo zainteresovao za svoj posao, a onda saopštiio da odluku o usvajanju Zakona o jedinstvenom matičnom broju neće donijeti PIK, nego Parlament BiH. I to po kazni. Sve mi se čini da je ta “kazna” izazvala posprdan smijeh u srpskom i hrvatskom nacionalnom korpusu i da će trajati jedno pola godine. Na uštrb tek rođene djece. Kažnjenici će ionako na more”, kaže Dragan Bursać.

Sudbin Musić je, pak, još i oštriji. „Ponovit ću opet i ponavljati do besvijesti: najzloglasniji logor u srcu Evrope nakon II. svjetskog rata “Omarska” je za 20 dana svega 20 kilometara od granice s EU – privatiziran i bez ikakvog obilježja ali i bez neometanog pristupa porodicama ubijenih! Da se poklonite nekom tamo ubijenom dragom licu ipak morate pitati Britance. Toliko o ulozi međunarodne zajednice u Bosni, kako danas tako i svih godina unazad”, tvrdi Musić i zaključuje:

„BiH je postala prostor prepucavanja EU s jedne i USA s druge strane kojoj podršku u PIC pruža jako čudna Turska. Javna je tajna da OHR opstaje samo uz napore dvije potonje zemlje. Oko jedne stvari kod svih međunarodnih aktera ipak postoji konsenzus. Svi su podjednako umorni od nas. Ali krajnje je vrijeme da shvate da u ovom zemlji mir jos nije implementiran i da postoji negdje ta prepreka njenom napretku koju oni i samo oni mogu da otklone. Najumorniji od nas smo ipak mi sami! Nisam siguran da ”dejtonski mi”, ma kako optimizmom zračile demonstracije pred parlamentom, ovu situaciju možemo riješiti sami.“

SLOBODNA BOSNA (N.H.)