Dokumentarni film “Samir Mehić Bowie – Pisma iz Srebrenice” i autorica Lamija Grebo dočekani uz veliko oduševljenjae, a knjige Elvira Halilovića išle k'o halva, čak i na spisak…
Djeca i mladi iz Helsinborga i Malmöa dugo će pamtiti 10. i 11. april 2026. godine, kada su imali priliku premijerno pogledati dokumentarni film “Samir Mehić Bowie – Pisma iz Srebrenice” i družiti se sa autoricom Lamijom Grebo i protagonistom Farukom Smajlovićem, te slušati priče iz usta dječijeg pisca Elvira Halilovića na promociji knjige “Priče iz srcolike zemlje”. Knjige je pisac potpisivao ispred dugačkog reda i nije ih bilo dovoljno, već su pravili i spisak onih koji ih žele, a kojima će knjiga biti naknadno dostavljena, što nije baš čest slučaj na promocijama knjiga.
Manifestacija je održana u izvanrednoj organizaciji ”Bosna Hercegovina Sport Klubb” Malmö: Alden Smajlović i Elvedin Pađan, u saradnji sa BKF “Sarajevo” Malmö i FK “Bosna” Helsingborg, gdje su održane uspješne promocije filma i knjige, u okviru Dana bh. kulture u Švedskoj.
Helsinborg sa dušom dočekao autore
U Helsingborgu je održano veoma lijepo kulturno veče 10. aprila 2026. godine u 19 sati, u predivnim prostorijama FK “Bosna” koji ima preko 250 članova i više sportskih ekipa djece i mladih prema godinama, gdje je domaćin bio Samir Mujagić, sportski predstavnik kluba, koji je biranim riječima pozdravio goste iz Bosne i Hercegovine i više od 30 posjetilaca.
Nakon promocije filma govorili su autorica Lamija Grebo i akter u filmu Faruk Smajlović Fake, koji i danas radi i živi u Srebrenici. Bilo je i suza u publici jer su mahom došli oni koji su iz Srebrenice, a mnogi su bili potreseni da nisu uspjeli ni riječ kazati, ali jesu dali podršku filmu komentarom da kultura zbližava djecu i mlade iz BiH i dijaspore i da su ovakvi susreti dobri.
Malmö: Promocija uz ovacije
Omladinska sala (Ungdomenshus) u centru Malmö bila je puna jer je na promocije filma i knjige došlo oko 150 posjetilaca svih uzrasta. Bio je to predivan susret djece i omladine porijeklom iz Bosne i Hercegovine iz BKF “Sarajevo” i BH sportskog kluba “Malmö”.
Nastupila su djeca i mladi iz BKF “Sarajevo”: recitacija “Bosna” (Edin Beho, Adin Gorović i Emin Kobilica), “Od kamena zemlja” (Selma Hrnjić, Elma Trešnjić i Sanna Pinić), “Bosna je zemlja prepuna čari” (Adin Gorović), sevdainka “Ah što ćemo ljubav kriti” (Alma Mahmić).
Predivan program pripremili su: Nermina Hrvačić (potpredsjednica)a iza svega stoji uprava na čelu sa Fatimom Nukić.
Inače, BKF “Sarajevo” formiran je još 1992. godine i sa deset bh. udruženja bilo je osnivač Saveza bh. udruženja u Švedskoj, koji je imao 129 udruženja sa preko 18.000 članova – danas 37 udruženja sa ca 7.000 članova u Švedskoj. Kao voditelj i moderator manifestacije odavno nisam bio akterom takvog oduševljenja i divne atmosfere među djecom i mladima.
“Čikopisac” oduševio “Pričama iz srcolike zemlje”
Sve je upotpunjeno pojavljivanjem na sceni i u publici dječijeg pisca iz Srebrenice Elvira Halilovića, kojeg su djeca, mladi i roditelji zaista primili sa srcem, pažnjom i dragošću.
– Bosna i Hercegovina – jedina zemlja na svijetu koja ima oblik srca! Svaki njen kutak ima neku svoju legendu i tajnu, nešto po čemu je jedinstven i poseban, a dio toga opisano je u ovoj knjizi – “Priče iz srcolike zemlje”. Priče o njenim rijekama i planinama, historiji i legendama, o njenim ljudima, životinjskom i biljnom svijetu…
O neobičnom prijateljstvu ježa i kaktusa, o pužu koji želi putovati na more, o ribama koje igraju fudbal ili o robotu koji ima srce… O psu tornjaku, bosanskom brdskom konju, živahnim divokozama, prelijepoj omorici, o dječaku Dadi koji traga za vitezovima i zmajevima… Knjiga simbolično sadrži 17 priča (baš koliko slova ima naziv naše domovine) koje su protkane poukama i porukama za najmlađe – o prijateljstvu i ljubavi, poštovanju, upornosti i istrajnosti, zaštiti prirode. I sve su one direktno ili indirektno povezane sa određenim specifičnostima BiH, što je objašnjeno u posebnom dodatku “Znate li da…” nakon svake priče.
Knjizi će posebnu čaroliju dati sami čitaoci, obojivši ilustracije (ukupno u knjizi više od 90) onako kako oni žele, bojama koje sami osjete u pričama. I zato knjigu u ruke – čitajte i bojite, maštajte i istražujte, poručio je Halilović.
Nakon ovakvih riječi tekla je priča sa autorom koji je na kraju potpisivao primjerke knjige koje je prodao u Helsingborgu i Malmöu, u kojem je bio veliki red za kupovinu, i kad je ponestalo knjiga, onda su prodavane “na spisak” pa će biti iz BiH poslane čitaocima.
Elvir Halilović: Predivno iskustvo
– Susret sa našim Bosancima i Hercegovcima u Švedskoj za mene je bio jedno predivno iskustvo. 
Drago mi je da smo mogli razgovarati o filmu i knjigama, govoriti o nekim pozitivnim stvarima vezanim za našu domovinu, a posebno mi je bilo drago da čujem i vidim naše mališane koji su Malmeu pripremili program i za nas, i za ostale posjetioce. Koliko sam uživao u onom oficijelnom programu, toliko mi je bilo predivno i u onim neoficijelnim druženjima nakon programa, u razgovorima koje smo imali tokom dana sa našim zemljacima, u navijanju za našu Bosnu Malmö.
Hvala svim udruženjima koja su se pobrinula za organizaciju. I drago mi je da naši građani u Švedskoj, naročito djeca, žele da što više čitaju i da što više nauče o našoj Bosni i Hercegovini. Ja sam ponio tridesetak knjiga, žao mi je što nisam imao i više jer je interes bio veliki. Nadam se da će knjige biti čitane, da će ih mališani posuđivati jedni drugima, a za ostale ćemo već pronaći način da i oni mogu uživati u “Pričama iz srcolike zemlje”. Ovo je bio moj prvi susret sa Švedskom, nadam se da će ih biti još uskoro, poručio je Halilović.
Film “Samir Mehić Bowie – Pisma iz Srebrenice” izazvao veliku pažnju
Premijerno prikazivanje ovog dokumentarnog filma zaista je pobudilo veliku pažnju publike i u Helsingborgu i Malmöu, što je stvorilo divnu atmosferu u dijalogu publike i autorice filma Lamije Grebo i Faruka Smajlovića, jednog od protagonista filma.
– Dokumentarni film sam radila više godina i to je moj prvijenac, a ovo je prvo prikazivanje filma u Švedskoj, nakon Brisela, Zagreba, Ljubljane, Beča, Graza, Berlina, ili zatvorenih premijera u Beogradu. Ovo je film BIRN-produkcije i zadovoljna sam, posebno reagovanjem publike u Švedskoj, kazala je Lamija Grebo (42), autorica filma.
Sadržaj filma uzbudio gledatelje
Sadržaj filma je predstavljen na jako interesantan način: Samir Mehić – Bowie je svirao svaki dan, jer je obožavao muziku, posebno hitove Led Zeppelina i The Doorsa, sanjao da će svirati sa Metallicom i u Srebrenici bio prvi koji je slušao Davida Bowieja i bio njime “zaluđen”.
Film je nastao prepiskom dvojice prijatelja, Samira Mehića i Faruka Smajlovića, koje je rat razdvojio: Samir Mehić mučki je ubijen u Srebrenici 1995. godine, jer nije htio napustiti roditelje, svoj grad. “Žena nisam, dijete nisam, bježati neću, ja ne idem odvde…”, bile su njegove zadnje riječi.
Divni su dijalozi u filmu, kao njegove djevojke i kasnije supruge Nermine Mehić: “Znao mi je doći na posao i samo kazati: ‘Ja tebe poželio.'” Iz te veze ostala je injihova kćerka Samra (1995), koja je rođena u vrijeme provođenja genocida i ostala živa sa mamom Nerminom, te bila na promociji filma o babi Samiru na Sarajevo film festivalu 2024. Riječi Samira Mehića: “Izrokali smo sve što se moglo rokati i možeš misliti, nije mi pukla žica na gitari!” ili “Stari se opasno, ostaću željan nekih ljudi i stvari koji mi nedostaju…”.
Lamija Grebo: Snažni utisci iz Švedske
– Ovo je prvi put da prikazujemo naš film u Skandinaviji i posebno nam je drago što su brojni, ne samo Srebreničani, nego i naši sugrađani iz drugih dijelova Bosne i Hercegovine imali priliku da čuju priču o Samiru Mehiću Bowieju i rock'n'roll muzici u jednom gradu koji je danas nažalost poznat prije svega po genocidu.
Naišli smo na divan prijem naših domaćina i sugrađana, koji su u velikom broju došli da podrže film, da saznaju nešto više o Samiru i životu u Srebrenici danas, o čemu je pričao Faruk Smajlović, ali i o tome kako je nastao film i projektima poput “Života iza polja smrti” koje je radila Balkanska istraživačka mreža u BiH (BIRN BiH) sve u cilju očuvanja kulture sjećanja i borbe protiv negiranja genocida i zločina koji su počinjeni širom BiH, kazala je Grebo.
– Zaista nam je bilo veliko zadovoljstvo što smo našim filomom i produktivnom diskusijom sa moderatorom i publikom doprinijeli Danima bh. kulture u Švedskoj i nadamo se da će biti prilike da ovaj film prikažemo i u drugim gradovima ove zemlje. Ja sam s profesionalne, ali i lične strane sretna jer je publika, koja nije samo sa područja Podrinja, mogla da se poveže sa filmom, koji prije svega slavi život. Posebno mi je drago što je bilo i onih koji su Samira lično poznavali i rekli nam koliko im ovaj film znači i podsjeća ih na neka druga vremena, dodala je Grebo.
Faruk Smajlović Fake, protagonista filma: Neponovljivi Bowie
– Samir je bio boem ali “dobar k'o kruh”, nosio je farmerke Lewis 501, s dugom kosom, ali drag i blizak s onima koje je poznavao i volio. Bio je to apsurd u apsurdnim vremenima, predosjećao sam da se nećemo sresti iz pisama…
Ostao je u užasnom okruženju, a mi smo svi otišli. Samir je bio sluhista, u toku rata je naučio svirati po notama iz “Uvoda u klasičnu gitaru”. Zaboravljali smo sve sa Samirovim pjesmama jer nismo znali koliko ćemo živjeti, kazao je Smajlović.
Fikret Tufek / Oslobodjenje.ba
Foto: Fikret T, Elvis M, Amela I, Elvedin P, Lamija G.
Jedno veliko hvala Fikretu Tufeku, novinaru Oslobođenja, koji je fantastično odradio posao moderatora na oba gostovanja.
Svojim pristupom i načinom rada podigao je ovu manifestaciju na viši nivo, kao i ovim prelijepim tekstom koji je objavljen na Oslobodjenje.ba.
