Danas je u organizaciji Saveza logoraša Bosne i Hercegovine, Regionalnog saveza logoraša Banja Luka i Udruženja logoraša Prijedor 92 i Kozarac, obilježena 29. godišnjica od početka zatvaranja logora Manjača.
Kroz ovaj logor, na području banjalučke opštine,1991. i 1992. godina, te krajem 1995.godine, prošlo je pet hiljada zatočenika. U logoru Manjača i na putu prema ovom logoru ubijeno je najmanje 90 logoraša. U logoru Manjača je ubijeno najmanje deset logoraša.
Prema podacima Saveza logoraša Bosne I Hercegovine, na putu za logor, ljeta 1992. godine ubijeno je 80 logoraša. U krugu logoru Manjača ubijen je i otac Emine Velić Omerović, Omer. Ne bojte se braćo, Bosna će pobijediti, ovo je Bosna, posljednje su riječi Emininog oca. Došla je da položi cvijeće, i kako kaže, kulturom sjećanja i pamćenja čuva uspomene na nedužno ubijenog oca i njegove sapatnike.
Hangare, u sklopu vojnog poligona Manjača koji su služili za zatvaranje nesrpskog stanovništva podigla je JNA. Logor je otvoren 1991. godine kada je dovedena prva grupa zarobljenika iz Republike Hrvatske. Prinudnom radu, izgladnjivanju, premlaćivanju, preživljavanju u veoma teškim uslovima bili su izloženi građani Prijedora, Sanskog Mosta, Grapske kod Doboja, Ključa, Bosanske Dubice, Bugojna, Jajca i Donjeg Vakufa.
U logoru ograđenom bodljikavom žicom sa isturenim mitraljeskim gnijezdom i osmatračnicama, bio je zatočen i tada maloljetni Mirsad Duratović iz Prijedora, danas predsjednik Regionalnog saveza logoraša Banja Luka. On je u ovaj logor deportovan iz rodnog mjesta Bišćani. Bio je u živom štitu i tom prilikom je ubijen n jegov mlađi brat.
Prostor nekadašnjeg logora Manjača danas je centar za razvoj poljoprivrede i sela, bez bilo kakvih obilježja da je tu bilo zatočeneno pet hiljada nevinih Bošjaka i Hrvata Bosanske Krajine.
Predsjednik Saveza logoraša Bosne i Hercegovine Seid omerović ističe značaj memorijalizacije te da je krajnje vrijeme da se kroz zakon pokaže više razumijevanja prema bosanskohercegovačkim logorašima.
Podaci Instituta za nestale osobe Bosne i Hercegovine govore da su posmrtni ostaci ubijenih logoraša Manjače ekshumirani su iz šest masovnih grobnica.
Za ratne zločine, uključujući i one počinjene u logoru Manjača, bilježimo presude Haaškog tribunala, Suda BiH, Banjalučkog okružnog suda i Zagrebačkog županiojskog suda. Za ratne zločine, uključujući i one počinjene u Manjači, Haaški tribunal je šefa kriznog štaba prijedorske opštine Milomira Stakića osudio na kaznu od 40 godina zatvora.
Radoslav Brđanin pred istim je sudom osuđen na 32 godine zatvora. Sud BiH je Nikolu Kovačevića osudio je na 12 godina . Banjalučki okružni sud zbog mučenja civila na 11, 8 i 6 godina zatvora osudio je pripadnike Prvog Krajiškog korpusa vojske RS, Željka Bulatovića, Sinišu Teodorovića i Zorana Gajića.
Preživjeli logoraši Manjače danas su naglasili da pravda nije pokucala na vrata brojnih nalogodavaca i počinitelja zločina u logoru Manjača.
Tekst i foto: Senudin Safić
