U prostoru nekadašnjeg logora Manjača, obilježena je 34. godišnjica od početka zatvaranja logora Manjača. Kroz ovaj logor, na području banjalučke opštine, 1991. i 1992. godina, prošlo je 5.000 zatočenika. U logoru je ubijeno najmanje deset, na putu do logora 80 civila nesrpske nacionalnosti.
Hangare, u sklopu vojnog poligona Manjača, koji su služili za zatvaranje nesrpskog stanovništva, podigla je JNA. Logor je otvoren 1991. godine, kada je dovedena prva grupa zarobljenika iz Republike Hrvatske. Prinudnom radu, izgladnjivanju,premlaćivanju, preživljavanju u veoma teškim uslovima bili su izloženi građani Prijedora, Banja Luke, Sanskog Mosta, Grapske kod Doboja, Ključa, Bosanske Dubice, Bosanskog Novog, Jajca, Donjeg Vakufa.
Nakon 34 godine, na mjestu zločina se pojavio Nijaz Mujkanović iz Kozarca. Teške, preteške uspomene ga vežu za Manjaču gdje je završio nakon lograških dana u Omarskoj. “Nije jednostavno doći, poslije 34. godine na mjesto stradanja gdje sam proveo 117 dana na Manjači”, govori Mujkanović.
U prostoru nekadašnjeg logora Manjača danas se nalazi Razvojno-edukativni centar RS i ništa ne podsjeća da je tu bilo mjesto koje pet hiljada zatočenika nikada neće zaboraviti.
U organizacije Regionalnog saveza logoraša Banja Luka i Saveza logoraša Unsko sanskog kantona, uz podršku Saveza logoraša Bosne I Hercegovine obilježena je 34. godišnjica od početka zatvaranja logora Manjača.
Predsjednica Saveza logoraša BiH Midheta Kaloper naglašava da su kultura sjećanja i kultura pamćenja trajna obaveza, prema žrtvama, njihovim porodicama, ali i budućim generacijama. Obaveza je društva da se kroz zakonska rješenja, preživjelim logorašima pokloni dužna pažnja, naglašava predsjednica Saveza logoraša BiH, u nadi da će pravda stići sve one koji su planirali i počinili zločine nad nedužnim logorašima. Prema podacima Instituta za nestale osobe BiH, posmrtni ostaci ubijenih logoraša Manjače ekshumirani su iz šest masovnih grobnica.
Za ratne zločine, uključujući i one počinjene u Manjači, Haaški tribunal je Milomira Stakića osudio na kaznu od 40 godina zatvora. Radoslav Brđanin pred istim je sudom osuđen na 32 godine zatvora. Sud BiH je Nikolu Kovačevića osudio je na 12 godina .
Banjalučki okružni sud zbog mučenja civila na 11, 8 i 6 godina zatvora osudio je pripadnike Prvog Krajiškog korpusa vojske RS, Željka Bulatovića, Sinišu Teodorovića i Zorana Gajića. Podsjećamo i na presudu Zagrebačkog županijskog suda za zločine u logoru Manjača.
Senudin Safić/MojPrijedor.com
