Taj problem ratnih zločina je jako kompleksan i složen. Da se radilo kao što je to bilo onih godina odmah nakon rata ili kao što se radi u posljednje dvije-tri godine, situacija sa procesuiranjem bi bila daleko bolja
Tužilaštvo BiH je do sada podiglo optužnice protiv 600 osoba koje se terete za ratne zločine i teška kršenja međunarodnog humanitarnog prava, kažu podaci iz ove bh. pravosudne institucije. Navode da je do sada bilo 82 posto osuđujućih presuda. Oni ističu, kako su u svijetu pravosudna institucija s najvećim brojem predmeta za ratne zločine.
Mirsad Duratović, predsjednik Udruženja logoraša “Prijedor 92“, koji je bio raniji kritičar rada Tužilaštva BiH, u razgovoru za Faktor tvrdi da većina tužilaca daje svoj maksimum.
Veliki pritisak
– Tužilaštvo u granicama svoje mogućnosti radi koliko može. Odgvorno tvrdim da postoje veliki pritisci na Tužilaštvo, kako bi određeni procesi usporili u istragama. Glavni razlog je što su mnogi akteri iz Vojske RS-a danas dio vlasti. Neki bivši visokopozicionirani oficiri iz VRS-a su danas od lokalnog pa do državnog nivoa na pozicijama koje im omogućavaju da učestvuju u donošenju odluka, pa su samim tim u poziciji da odobre ili uskrate sredstva koja su potrebna Tužilaštvu – tvrdi Duratović.
U BiH postoji državna strategija za procesuiranje ratnih zločina, prema njoj Tužilaštvo je bilo obavezno da od 2008. pa do početka ove godine riješi najsloženije predmete, a ostale slučajeve u narednih osam godina. Realnost je takva da još nisu do kraja završeni najsloženiji predmeti. Kadrija Kolić, advokat kojem je svakako poznato procesuiranje ratnih zločina, ističe kako se u jednom momentu izgubio prvobitni kontinuitet bh. pravosuđa.
– Taj problem ratnih zločina je jako kompleksan i složen. Da se radilo kao što je to bilo onih godina odmah nakon rata ili kao što se radi u posljednje dvije-tri godine, situacija sa procesuiranjem bi bila daleko bolja – ističe Kolić.
Tužilaštvo BiH je imalo zadatak da do kraja prošle godine donese odluku o svim predmetima ratnih zločina koji su prebačeni iz Haškog tribunala na daljnje procesuiranje, što je i učinjeno do kraja 2015. Međutim mnogi predmeti koji su prebačeni iz Haškog tribunala su rascjepnaki na više optužnica.
– Mislim da je to neopravdano. Bio sam svjedok nepotrebno rascjepkanih procesa, ustvari bili su rascjepkani na više optužnica. Mada Tužilaštvo BiH na početku nije imalo dovoljno sredstava da radi te procese. Sada kada Tužilaštvo ima, vidim da Sud BiH nema ljudskih resusrsa da bi ih pratili – ističe advokat Kolić.
Neki od predmeta koji su podijeljeni na više optužnica prebačeni su na okružne i kantonalne sudove. Duratović ističe kako su kazne zatvora išle maksimalno do sedam godina.
– Okružno tužilaštvo u Banjoj Luci imalo je jedan jako ozbiljan proces s područja Prijedora, a to je ubistvo porodice Matanović, katoličkog svećenika i njegove porodice. U tom predmetu je bio veliki broj osumnjičenih, čak su imali i dokaze s lica mjesta koji su pronađeni pored tijela ubijenih. Čak su pronađene i policijske liste sa serijskim brojem da su vlasnici lisica, međutim taj sudski proces nije dobio epilog kakav je trebao. Osumnjičeni su oslobođeni svih optužbi zbog, kako su tada naveli, nedostatka dokaza – navodi Duratović.
Sličnog mišljenja je i advokat Kolić.
– Kantonalna i okružna tužilaštva i sudovi su zakazali, daleko su i od materijalne i personalne pretpostavke da bi se mogli na potrebnom nivou baviti tim predmetima – tvrdi Kolić.
Prema izjavama Duratovića neophodno je da se neki svjedoci odbrane iz Haške sudnice ispitaju i budu dio rada tužilaštava i sudova u BiH.
Priznao krivicu
– Imamo slučaj iz Prijedora gdje je jedan od svjedoka odbrane u Hagu izjavio da je on lično odgovoran za ubistva određenih logoraša u logoru Keraterm. Ali prema pravilima Haškog tribunala se mogao vratiti u BiH. Međutim, po povratku u BiH niti je državno niti okružno tužilaštvo posvetilo pažnje tome. Dakle nije procesuiran, a postoji direktno priznanje – zaključuje Duratović.
Naši sagovornici su jedinstvanog stava da je potrebno detaljno iščitati presudu Karadžića, u kojoj se vjerovatno kriju odgovori na mnoga pitanja, a pokretanje novih procesa, a i zbog same činjenice da je Karadžić danas u zatvorskoj ćeliji i zbog udruženog zločinačkog poduhvata.
Snabdijevali vojsku RS-a
Mirsad Duratović ističe kako je došlo vrijeme da se Tužilaštvo BiH bavi i s ljudima koji su za vrijeme 1992. bili dio kriznih štabova u RS-u.
– B. pravosuđe, tačnije Tužilaštvo treba da se konačno pozabavi civilnom strukturom vlasti iz tog perioda. Sada imamo presudu predsjedniku RS-a, vrhovnom autoritetu civilne vlasti u RS-u. Kada to kažem, prvenstveno mislim na krizne općinske štabove koji su ipak na lokalnom nivou planirali i organizovali, logistički snabdijevali trupe koje su vršile etničko čišćenje – ističe Duratović.
(Dž. Sarić-Kozić/Faktor.ba)
