Stari Grad Prijedor-Mještani samoorganizovano grade nasip

 Jučer smo posjetili gradilište na Starom Gradu. Naime, samoorganizacijom mještana najstarijeg dijela Prijedora pokrenuta  je akcija pokušaja spasavanja Starog Grada od mogućih budućih poplava.

Na gradilištu zatičemo Sadu Suhonjića, Sajku Ferhatovića i Nijaza Avdagića. Iako razočarani slabom podrškom institucija, ipak su sretni što im se zamisao ostvaruje i što će, kako kažu, barem spriječiti neku narednu katastrofu a njene posljedice učiniti manjim u odnosu na onu koja ih je zadesila u maju.

Prijedorski Stari Grad je vještački napravljeno riječno ostrvo koje je sa jedne strane izloženo udarima rijeke Sane dok ga sa druge ga okružuje kanal “Berek” prokopan za vrijeme vladavine Osmanlija kako bi se napravio utvrđen grad “Pridor”. Ostatke utvrde uklonile su gradske vlasti početkom dvadesetog stoljeća. Ono što je ostalo iskorišteno je za nasip koji je bio nedovoljan ali koji je ipak štitio naselje od vode kojom je okružen sa svih strana. Njegovi mještani nam pričaju da se slična poplava desila samo davne 1972.godine.

Lokalne vlasti su radile na sanaciji nasipa ali nedovoljno stručno jer je tom prilikom nasip proširen ali nivo nasipa smanjen za nekih pola metra što je bilo fatalno za mještane Starog Grada 16.maja ove godine. Sve kuće na Starom Gradu su potopljene. Gotovo na svakom objektu su još uvjek vidljivi tragovi majskih poplava.

Posljednji plavni val koji je zaprijetio Prijedoru prije mjesec dana, natjerao je mještane Starog Grada da stvar preuzmu u svoje ruke jer od obećanja vlasti očito nema ništa.

Dogovorili su se da 10 procenata sredstava koja su im uručena u vidu vaučera a namjenski dodjeljena za obnovu njihovih kuća, odvoje i na taj način plate izvođača radova na nasipu.

Tako će prijeko potrebna sredstva za obnovu devastiranih stambenih objekata biti preusmjerena tamo gdje bi sredstva trebala da odvoji država, odnosno lokalna vlast.

Boli ih, kako kažu, taj sramotan odnos gradskih vlasti prema najstarijoj gradskoj jezgri. Pored vidno loše putne komunikacije, ulokanih ulica, nerjetko ne radi pola ulične rasvjete. Nekada čuveno prijedorsko šetalište lagano postaje zona sumraka.

Iako ogorčeni, ipak se nadaju da će se odnos vlasti prema Starom Gradu promjeniti. Do tada neće odustati od nakana da svoj Stari Grad učinu što ljepšim i kvalitetnijim za život.

U prilog tome govori i zatečenih preko 300 metara kvalitetno urađenog nasipa od željeznog mosta koji povezuje Stari Grad i Zagrad pa do Ljetne bašte.

Preostalo im je ništa drugo do vlastiti kapaciteti i sloga koju već više od deceniju i po pokazuju i kao prvi povratnici u najužu gradsku jezgru grada, u improvizovano šatorsko naselje odakle je niklo najljepše povratničko naselje u Prijedoru. No malo ih je. U nekada prepunom života, danas je od stotinjak prelijepih kuća, na Starom Gradu naseljeno svega njih devetnaest.