Nedim Jahić: Prođe li, kada prestane?

Piše: Nedim Jahić

Prestanu li kršenja ljudskih prava i diskriminacija, kada tema više nije od koristi za obračune ‘moćnih’? To je pitanje koje mi se onako pojavljuje na pameti, dok očekujem vijesti od roditelja iz Konjević Polja pred novu školsku godijnu, nakon što su ovu proveli u bojkotu sistema obrazovanja entiteta RS zbog diskriminacije u pristupu obrazovanju za povratničku zajednicu u ovom mjestu.

Ljudska prava nisu igra. Nivo uvažavanja građanskih sloboda novih generacija utvrđuje njihov životni put. Njihovi problemi nisu prestali postojati onog dana kada su napustili šatore na jednom od rijetkih ozbiljnih protesta usmjerenih protiv međunarodnog faktora u Bosni i Hercegovini, jedinog artikuliranog krika zbog velikog ‘ništa’ koje su proizvele raznorazne misije, ‘ozbiljnog’ formata i mandata u našoj zemlji. Neki bi to htjeli tako i zaboraviti, zatvoriti to poglavlje, ali ne ide.

Fizički napadi nad građanima koji pripadaju manjinskoj etničkoj skupini u gradovima i selima gdje žive ne prestanu onda kada zaželimo da se tog dana centrala političke stranke ‘ne očituje’. Presude pred banjalučkim sudom ‘zahvaljujući’ kojima ratni zarobljenici moraju platiti naknadu sudskih troškova zbog izgubljenog spora nastavljaju da se događaju i onda kada kandidati za neprikosnovene bošnjačke vođe prestanu biti ‘zgroženi’ i ‘šokirani’ stvarnošću sistema u kojem živimo.

Otežane procedure prijave prebivališta ne prestanu da se provode kada odlučimo proglasiti pobjedu i odemo na kolektivni odmor. Godišnjice logora, masakra i stradanja, te zabrane okupljanja povodom istih tih godišnjica logora, masakra i stradanja, ne zaustave odbrojavanje kada mi propustimo na njih otići. Vrijeme ne popuni praznu liniju na spomeniku na Stražištu kod Višegrada, samo zato što ti to dođe kao vijest od prekjučer.

Je li to pozivi na mržnju prestanu biti dijelom službenog programa vjenčanja i sprovoda,  zbog ‘krivične prijave’, ili reakcije ‘nadležnog organa’, na spomenuta ‘pravila’ ponašanja koja se neprecizno nazivaju incidentima? Ne prestane postojati više puta ranjavani borac iz Glogove, samo zato što je za njegovu mizernu naknadu za žrtvu koju je učinio, više kriva vlast iz Federacije, nego omraženi ‘centri moći’ Banje Luke.

Ne nestanu crne liste prijedorske skupštine kada predstavnici udruženja žrtava daju sve izjave koje se mogu dati, a crni juli prođe. Ne upamte se ratni zločinci pušteni na slobodu zbog greške pravosuđa, kada ih većinu vratiš, a pokoji, ipak utekne? Izbori su u oktobru. Ljudski životi ne smiju biti korišteni kao tema dnevne politike. Sve te nedovršene priče služe da opominju. Ne igrajmo se tuđom slobodom