Društvo, Ratni zločin, Život

U LOGORU MANJAČA NEMA SPOMEN OBILJEŽJA ZA NEVINE ŽRTVE

Danas je obilježena 30. godišnjica, od početka zatvaranja logora Manjača.

Kroz ovaj logor, na području banjalučke opštine,1991. i 1992. godina, te krajem 1995.godine, prošlo je pet hiljada zatočenika. U logoru Manjača i na putu prema ovom logoru ubijeno je najmanje 90 logoraša.

Hangare, u sklopu vojnog poligona Manjača, koji su služili za zatvaranje nesrpskog stanovništva, podigla je JNA.
Logor je otvoren 1991. godine, kada je dovedena prva grupa zarobljenika iz Republike Hrvatske. U logoru ograđenom bodljikavom žicom, mitraljeskim gnijezdom, osmatračnicama i minskim poljima, tri mjeseca je proveo Ibro Bahonjić iz Kozarca koji ističe da su logoraši bili izgladnjivani i svakodnevno izloženi prinudnom radu I drugim oblicima zlostavljanja.
Prema podacima Saveza logoraša Bosne i Hercegovine, na putu za logor Manjača, ljeta 1992. godine ubijeno je 80 logoraša. U logoru je ubijeno najmanje deset logoraša, među njima i otac Emine Velić Omerović, Omer.
U prostoru logora Manjača I danas odzvanjaju riječi prof. Omera Filipovića iz Ključa: “Ne bojte se braćo, Bosna će pobijediti, ovo je Bosna.
Prinudnom radu, izgladnjivanju, premlaćivanju, preživljavanju u veoma teškim uslovima bili su izloženi građani Prijedora, Sanskog Mosta, Grapske kod Doboja, Ključa, Bosanske Dubice, Jajca i Donjeg Vakufa.
Prisutnim logorašima i porodicama ubijenih i nestalih logoraša danas se prilikom obilježavanja 30. godišnjice od poečtka zatvaranja logora Manjača ispred Regionalnog saveza lograša Banja Luka, obratio Jusuf Arifagić naglašavajući značaj podizanja spomen ploče u prostoru nekadašnjeg logora Manjača. Process je to koji traje već godinama.
Predsjednik saveza logoraša Bosne i Hercegovine Seid Omerović je rekao da će savez biti istrajan u borbi za istinu i pravdu, u nadi da će logoraši dočekati zakon. Prema podacima Instituta za nestale osobe Bosne i Hercegovine, posmrtni ostaci ubijenih logoraša Manjače ekshumirani su iz šest masovnih grobnica.

Za ratne zločine, uključujući i one počinjene u Manjači, Haaški tribunal je Milomira Stakića osudio na kaznu od 40 godina zatvora. Radoslav Brđanin pred istim je sudom osuđen na 32 godine zatvora. Sud BiH je Nikolu Kovačevića osudio je na 12 godina .

Banjalučki okružni sud zbog mučenja civila na 11, 8 i 6 godina zatvora osudio je pripadnike Prvog Krajiškog korpusa vojske RS, Željka Bulatovića, Sinišu Teodorovića i ZoranaGajića.

Podsjećamo i na presudu Zagrebačkog županijskog suda za zločine u logoru Manjača. Međutim, brojni zločinci nisu izvedeni pred lice pravde što je i danas naglašeno prilikom obilježavanja 30. godišnjice od početka zatvaranja logora Manjača.

Senudin Safić